Vladin predlog zakona odgovara samo stečajnoj mafiji

Predložene izmjene Zakona o stečaju, koje je utvrdila Vlada Crne Gore, sadrže niz problematičnih rješenja kojima se obesmišljavaju i relativizuju neka od osnovnih pitanja stečaja, što će u praksi omogućiti dalje uništenje preduzeća i rasprodaju njihove vrijedne imovine u bescjenje, a sve to uz oslobađanje krivične odgovornosti stečajnih upravnika i u tom smislu najviše koristi od njega može imati stečajna mafija u Cnoj Gori.

MANS stoga smatra da Vlada mora omogućiti zainteresovanoj javnosti da se uključi u ovo značajno pitanje kako bi se donijela što kvalitetnija rješenja, zbog čega je javnu raspravu potrebno produžiti i organizovati niz debata prije svega na sjeveru Crne Gore gdje je većina preduzeća koja su upropašćena kroz stečaj, a na kojima će prvenstveno radnici moći da iznesu svoja mišljenja i eventualne predloge.

Nvim zakonskim rješenjima Vlada stečajne upravnike oslobađa krivične odgovornosti, tako što predlaže brisanje postojeće odredbe da „stečajni upravnik ima status službenog lica u smislu odredbi Krivičnog zakonika“ pod nemuštim objašnjenjem da se na ovaj način zadire u materiju drugog zakona.

Veoma je indikativno da ista zakonska situacija Vladi nije smetala 2010. godine kada su poslednji put rađene izmjene zakona o stečaju, dok istovremeno neki primjeri u regionu pokazuju da je upravo zakonom o stečaju jasno definisano da upravnici imaju svojstvo službenih lica u smislu krivične odgovornosti.

Novo rješenje naročito zabrinjava kada se ima u vidu dosadašnja uloga stečajnih upravnika, koji su samo u protekloj deceniji upropastili na stotine nekada uspješnih preduzeća, rasprodavajući njihovu imovinu bez ikakvih kriterijuma, a nerijetko i elementarnog znanja, zbog čega su hiljade radnika završile na ulici i koji danas preživljavaju najviše zahvaljujući socijalnoj pomoći.

U isto vrijeme, novim odredbama se značajno uvećavaju ovlašćenja stečajnih upravnika, pa će ubuduće oni samostalno odlučivati o uzimanju kredita ili nabavci opreme veće vrijednosti, više im neće biti potrebna saglasnost odbora povjerilaca o prodaji stečajne imovine, a neće biti obavezni ni da podnose podatke o finansijskom stanju preduzeća i rezultatima svog rada u prethodnom stečajnom postupku. Ovoliko koncentrisanje diskrecionih ovlašćenja u rukama stečajnog upravnika otvara ogroman prostor za korupciju, a imajući u vidu dosadašnje rezultate države u borbi protiv stečajne mafije, nova zakonska rješenja će samo stimulativno djelovati na koruptivno ponašanje.

Takođe, naročito su problematična i nova rješenja o prodaji stečajne imovine, kojima se sada stečajnom upravniku daje mogućnost da prvo pokuša prodaju imovine po njenoj procijenjenoj vrijednosti, a zatim u svakom narednom krugu može za petinu da snizi cijenu, te na kraju imovinu može prodati po principu „najviše ponuđene cijene“.

Na ovaj način se stečajnim upravnicima i formalno daju odriješene ruke da poklanjaju stečajnu imovinu, što je naročito štetno kod firmi veće vrijednosti. U tom smislu dovoljno je podsjetiti se primjera Kombinata aluminijuma Podgorica, čija je je imovina kroz stečaj bukvalno poklonjena kontroverznom biznismenu Veselinu Pejoviću, koji još nije isplatio kupoprodajnu cijenu, iako već upravlja fabrikom.

Pored toga, gotovo je nevjerovatno rješenje da na odluku stečajnog sudije o prodaji stečajne imovine nije dozvoljeno pravo žalbe. Naime, prema važećem zakonu stečajni sudija donosi rješenje kojim se konstatuje da je prodaja izvršena, na koje se može izjaviti žalba, a prema novoj zamisli Vlade on će ubuduće donositi zaključak, na koji nije dozvoljeno to pravo, što je nesporno suprotno pravnom poretku.

Izmjene zakona nijesu iskorištene ni da se precizno ograniči u koliko najviše stečajnih postupaka se jedna osoba može pojaviti kao stečajni upravnik, te naročito da se regulišu precizni kriterijumi koje oni moraju da zadovolje kako bi postali upravnici, čime bi se izbjegla mogućnost da o sudbini preduzeća odlučuje nekvalifikovani kadar.

Javnu raspravu o zakonu o stečaju Vlada je objavila u decembru i ona je u toku, ali je čitav postupak sprovela krajnje netransparentno, jer je ne samo prekršila zakonsku obavezu da uključi zainteresovanu javnost u izradu novih rješenja, već je izbjegla da sprovede iole ozbiljniju raspravu na ovu temu, posebno na sjeveru države gdje je privreda kroz stečaj praktično u potpunosti uništena.

Činjenica da je nova rješenja izradila radna grupa, sastavljena od predstavnika ministarstava ekonomije, finansija i pravde, kao i podgoričkog Privrednog suda, kojim od prošle godine rukovodi sudija Blažo Jovanić, poznat kao blizak Prvoj familiji, dovoljno govori o transparentnosti čitavog postupka.

MANS je juče pozvao i skupštinski Odbor za antikorupciju da hitno razmotri inicijativu u vezi sa načinom rada i finansiranjem stečajnih upravnika u Crnoj Gori, kojom je zatraženo saslušanje ministara ekonomije i pravde Vladimira Kavarića i Duška Markovića, te predsjednika privrednih sudova u Podgorici i Bijelom Polju Blaža Jovanića i Muzafera Hadžajlića.

MANS