IZVJEŠTAJ SA XIII NACIONALNE ANTIKORUPCIJSKE KONFERENCIJE
Borba sa korupcijom u Crnoj Gori nekada podsjeća na borbu Davida i Golijata. Ipak, u borbi protiv te pojave ne smije biti nedodirljivih kao što je sada slučaj, ocijenjeno je na MANS-ovoj XIII Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji. Zato u toj nevladinoj organizaciji traže da se kriminalizuje nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i finansiranje političkih partija.
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav poručio je da su transparentne, odgovorne institucije i jaki krivično-pravni sistemi ključni za sprječavanje korupcije i da je Crna Gora u tom dijelu ostvarila određeni nivo pripremljenosti.
“Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u ovoj oblasti od početka pregovaračkog procesa sa EU. Međutim, korupcija i dalje izaziva zabrinutost i još je rasprostranjena u mnogim oblastima”, rekao je Orav na nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju organizuje MANS.
Ambasador Njemačke Robert Veber je kazao da drzavni sluzbenici treba da budu dobro nagrađeni za svoj rad, te da treba ustanoviti i transparentne kriterijume kako bi ljudi mogli da bolje obavljaju svoje poslove i da ne budu skloni korupciji.
“Naravno, treba kažnjavati koruptivno ponašanje”, kazao je Veber.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je kazao da je Crna Gora u agilnosti civilnog sektora u ovoj oblasti ispred mnogih, ako ne i svih država u okruženju u borbi protiv korupcije.
On je rekao da je u Vladi radni dokument EK o poglavljima 23 i 24 vide kao dobronamjernu analizu:
“Sporno je kako čitamo ovaj dokument” . Vlada se, kako je kazao, zalaže za odgovoran odnos po pitanju korupcije, poručivši da iz toga niko nije izuzet.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević rekao je da je izgradnja stabilnog sistema vladavine prava glavni izazov Vlade.
On je kazao da je Specijalno državno tuzilastvo iz oblasti visokog kriminala, podiglo 29 optužnica do kraja 2018. godine.
Ambasadorka Velike Britanije Alison Kemp je istakla da se korupcija ne smije tolerisati i da je to važna misija u Crnoj Gori.
U MANS-u, koji je organizovao konferenciju, ocjenjuju da je afera Koverat najslikovitije pokazala povezanost politike, kriminala i biznisa. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović kazala je da je pravosuđe urušeno od vrha do dna, te da je ASK bič u rukama vladajuće partije. Istakla je da oni koji su ogrezli u korupciji znaju da im najveći neprijatelji nisu institucije već javnost.
“Ako država hoće da se bori protiv korupcije mora kriminalizovati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i nezakonito finansiranje političkih partija. Podnošenje lažnih finansijskih izvještaja u kojima nema donacija iz crnih fondova kao u slučaju afere koverta ili su prikaztane fiktivne donacije kao u aferi konik, moraju biti jasno označene kao krivična djela Mora se kriminalizovati i finansiranje iz inostranstva. Tražimo da krivična djela sa elementima visoke i političke korupcije ne zastarijevaju da bi jednog dana neke slobodne I zaista nezavisne institucije mogle da obezbijede da pravda bude spora ali dostižna” – kazala je direktorica MANS-a Vanja Ćalović.
Međunarodni predstavnici na konferenciji zaključuju, da je Crna Gora postigla određeni nivo pripreme u ovoj oblasti od početka pregovaračkog procesa sa EU, ali da korupcija i dalje izaziva zabrinutost i još je rasprostranjena u mnogim oblastima.
Panel 1: Politička korupcija – ključni problem u Crnoj Gori
Crnogorska opozicija sa 13-te Nacionalne antikorupcijske konferencije u organizaciji MANS-a jasno je poručila – Crna Gora ogrezla je u korupciji, a da problem postoji, priznali su i u dijelu vladajuće koalicije
„Nivoi političke korupcije počinju sa Konika, od kupovine ljudi i kupovine glasova, a završavaju se u nekoj vili stavljanjem koverte u džep“ – slikovito je opisao situaciju u Crnoj Gorri nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.
Lider SDP i nekadšnji predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, mišljenja je da je situacija u zemlji kada je riječ o korupciji, lošija nego što je to bilo prije desetak godina.
„I korupcija, i politička korupcija neuporedivo su veće sada nego što je bila prije recimo sedam godina, vrlo lako to možemo dijagnosticirati, nije ni bilo kupovine poslanika do 2015 – te u crnogorskom parlamentu“ – objasnio je Krivokapić.
Za Demokrate najveći problem predstavlja činjenica da nas naredne godine očekuju parlamentarni izbori, a da državno organi nemaji nikakvu namjeru da se uhvate u koštac sa političkom korupcijom.
„Politička korupcija se u najvećoj mjeri svodi na prodaju zakona i drugih propisa nekim privilegovanim strukturama” – kaže Momo Koprivica, poslanik Demokratske Crne Gore.
U vladajućoj koalciji, ne negiraju da korupcija postoji, ali se ne slažu sa ocjenom opozicionih kolega “da je Crna Gora zarobljena država”
„I pored toga što smo lideri u evropskim integracijama i dalje su naše institucije ocijenjene od same Evropske Komisije , kao institucije koje nisu dovoljne nezavisne. Mi imamo jedan veliki problem da je bivši predsjednik parlamenta Crne Gore, gospodin Svetozar Maroviće i dalje u B eogradu, i to njegovo sporazumno prizannje krivice je rezultiralo time da je on van toga da snosi sankcije za ono što je učinio i nažalost, osim potpredsjednika Zorana Pažina, malo vidim javnih ličnosti da pozivajuz Srbiju da uradi ono što bi trbealo, da isporuči Marovića” – kaže Genci Nimanbegu, potpredsjednik Skupštine i albanske stranke FORCA.
Opozicija je na panelu o političkoj korupcij ocijenila da osnov za pobjedu nad korupciju leži u promjeni vlasti. Ipak, različito gledaju na sredstvo koje vodi do ostvarenja tog cilja.
„I vansinstitucionalni pritisak, ali mirni demokratski protesti mogu tome doprinjeti. Jer to je jedna žabokrečina koju mi moramo prodrmati ako mislimo da obezbijedimo zdrave osnove i da krenemo svi zajedno u neko zdravije društvo i u demokratiju” kaže poslania DF Branka Bošnjak.
„Dok god predstavnici međunarodne zajednice ne vide da smo u problemu koji ne možemo da rijepšimo sami mi ćemo tapkati u mjestu” – odaje lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
„Sve što možemo je da ne legitimišemo nešto što je potpuno pogrešno i na taj način sistem će da izjede sam sebe odnosno Ćoćo će da pojede Vesnu, a Vesna će onda da napadne Duška, a Duško će da napadne specijalno i onda će sami jednostavno da se upetljaju i da budu žrtve sistema kojeg su sami napravili“ – bio je slikovit lider GP URA Dritan Abazović.
.Iaoko si bili pozvani, poslanici DPS-a nisu prisustvovali MANS-ovoj konferenciji.
Panel II: Međunarodni standardi i preporuke eksperata
Preporuke GRECO u oblasti borne protiv korupcije mnifestuju se k kroz tri oblasti: transparentnost, monitoring i sankcije, kazao je Iv-Mari Duoblet ekspert za finansiranje političkih partija (GRECO). On je između ostalog govorio o anonimnim i keš donacijama koje dobijaju političke partije i političari.
– Mnoge države zabranjuju anonimne donacije, a nekoliko država zabranjuje i donacije u kešu. Anonimne donacije su zapravo one u kojima njeni autori ne žele da budu poznati javnosti, dok oni koji daju gotovinu žele da budu imenovani, jer očekuju da će za uzvrat dobiti oređene privilegije- kaže Dublet.
On napominje da ove oblasti nijesu svuda isto regulisane. Međutim, kako kaže, danas imamo jednu tendenciju u Evropi, koja ide ka tome da se zbaranjuju privatne donacije za partije i kanidate.
-Ovaj trend je kao voda, naći će negdje svoj put, negje neće- kaže Dublet. On kaže da je u ćitavoj priči oko kontrole sumnjivih donacija i transakcija koje politčke partije i kandidati koriste za izbore, osim transparentnosti posla, vrlo važno da tijela koja vrše monitoring budu nezavisna, da ne pripadaju ni jednoj od grana vlasti i da ne primaju instrukcije od njih. Takva tijela imaju recimo Austrija i Švajcarska i Velika Britanija.
“Kada je riječ o Crnoj Gori i Letoniji, na primjer, preporuke GRECO između ostalih se odnose i na finanisijske istrage, i naša je preporuka da se poveća vremenski period zatsrajelosti u tim istragama, ili da se postojanje zatarjelosti potpuno ukine. Tražili smo i uvođenje efikasnih i adekvatnih kazni za ovakve pojave” – kaže Dublet.
Elisavet Karagiannidou ekspert za finansiranje izbora i političkih partija (ODHIR) je predstavila nalaze i preporuke koje su izdate za Crnu Goru nakon paralementarnih izbora 2016 godine i predsjedničkih 2018. One se odnose na finasiranje političkih kampanja, ali i zloupotrebe državnih resursa.
-Dobro je da u crnogorskom zakonodavstvu postoje norme koje se odnose na sprječavanje zloupotrebe ržavnih reusursa u predizbornim kampanjama, ali je problem što smo primjetili da postoji dosta problema u primjeni tih normi. Identiikovali smo i to da ne postoje precizni rokovi kada počinje predizorna kampanja, i do kada mogu da se primaju donacije za kapmanju. Tako da je vrlo teško uočiti sve finaisijske tokove, vidjeti njihovu prirodu, i o njima izvještavati. Bakovni računi se otvaraju dosta kasno, a zakon ne traži da poltičke parije izvještavaju o svojim troškovima prije dana izbora. Postoji samo pravni zahtjev o izvještavanju o prihodima, a ne i o rashodima, a mi mislimo da to nije dobro- kaže Karagiannidou.
Ona se i osvrnula na rad Agencije za sprječavanje korupcije. Kaže da su prijetili da je bilo nekih istraga, sankcija, započetih postupaka protiv određenih partija.
“Ali za neke očigledne neregularnosti, kao što je ne otvaranje računa za kampanje, istrage o kupovini glasova ili neprikladnom uticaju na birače, skoro da i nije bilo. Zbog svega toga, određeni broj naših saradnika, doveo je upitanje nepristrasnost ove ganicije” zaključuje.
Nezavisni antikorupcijski ekspert Marijana Trivunović kaže da u oblasti borbe protiv korupcije, postoje dvije vrste reformi koje bi svaka država morala imati na umu- prva je “manja I lakša” I odnosi se na jasno preciziranje termina koji se nalaze u zakonu, a odnose se na ovu oblast, poput jasnog definisanja procedura.
– Ono što je jako bitno su preporuke vezane za sankcije. Jer sankcionisanje koje treba da bude odgovarajuće I proporcionalno, je ključ za buduća kršenja propisa. Kao I mnogo više transparentnosti. Ali opet sve su to brze I lake promjene- kaže Trivunović.
Trivunović dodaje da međutim postoji druga kategorija, složenijih promjena, za koje su potrebne reforme, ne samo oblasti koju pokriva Zakon o finsiranju političkih partija.
-Sistemi su uvijek povezani, zavise jedni od drugih. I djelotvorno sprovođenje propisa iz Zakona o finansiranju političkih partija, takođe zavisi od adekvatnog sistema sankcija, adekvatnih odredbi krivičnog zakonika, I naravno od kapaciteta tijela koje sprovodi ove propsie, poput Agencija za sprječavanje korupcije- kaže Trivunović.
Panel 3: Otkrivanje i krivično gonjenje korupcije na visokom nivou
Vrhovni državni tužilac u v.d. stanju Ivica Stanković, biće saslušan, kao svjedok u predmetu koji Specijalno tužilaštvo vodi protiv sekretara tužilaštva Nenada Vujoševića, kazao je Specijalni državni tužilac Milovoje Katnić. SDT je potvrdio da će on lično saslušati Ivicu Stankovića, ističući da će, ukoliko u nekom trenutku osjeti “emociju ili empatiju”, saslušanje povjeriti nekom od drugih tužilaca u SDT-u.
Specijalno tužilaštvo je samo u ovoj godini ispitivalo najmanje desetak prijava, koje su stigle protiv predsjednika Mila Đukanovića, ali ni u jednom predmetu se nije došlo ni do osnova sumnje za pokretanje istrage protiv predsjednika DPS-a i najznačajnije političke figure u Crnoj Gori u posljednjih 30 godina.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić potvrdio je da se Specijalno tužilaštvo bavilo prijavama protiv Đukanovića, ali da nijesu pronašli osnove sumnje za neko krivično djelo.
“Samo u zadnjoj godini podnešeno je više krivičnih prijava, možda pet, sedam, 10 ali najmanje toliko. Specijalno tužilaštvo u svim prijavama je odlučivalo i nikada nije došlo čak ni do osnova sumnje da je građanin Milo Đukanović u bilo kojoj ulozi, počinio neko krivično djelo. Specijalno tužilaštvo, kao jedini nadležni organ, preduzimalo je radnje i sprovodilo sve postupke, koje postoje do stepena osnove sumnje, i nije pronašlo osnove sumnje za neko krivično djelo. I to je činjenica. Mi smo jedini ovlašćeni da to radimo u skladu sa zakonom, a mi smo to preduzeli. To su rezultati, koje vi ne respektujete i ovdje ste organizovali neko parasuđenje i paradokazivanje. Ja ne želim u tome da učestvujem”, kazao je Katnić na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju je organizovao MANS.
Glavni specijalni tužilac pohvalio se da SDT ima odlične rezultate za četiri godine postojanja, na brzinu pobrojao ključne podatke, ali i naveo da je su za od jula 2015. godine imali u radu 41 predmet protiv 137 osoba, zbog krivičnih djela sa elementima korupcije.
Njegova “desna ruka” za finansijske i ekonomske istrage Jadranka Krunić pobrojala je koje sve tehnike SDT koristi i šta sve primjenjuju u radu i otkrivanju dokaza.
Načelnik specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da Uprava polcije može da sprovodi sve metode koje sprovode zapadno evropske policije, I da u tom dijelu crnogorska policija sarađuje sa svojim kolegama iz Evrope.
-Mi radimo istrage I vodimo međunarodne istrage sa tim polcijama, I mogu vam reći da smo veoma uspješni u tim istragama. Možemo da primjenjume mjere tajnog nadzora, prisluškivanja telefonskih razgovora, I sve mjere koje su predviđene zakonom o krvičnom postupku. Međutim imamo jedno ograničenje koje je na snazi već više od godinu, zato jer je Ustavni sud neka rješenja iz Zakonika o krivičnom postupku, označio kao ugrožavanja ljudskih prava, pa su stavljene van snage određene mjere tajnog nadzora, koje smo mi primjenjivali- objašnjava Radonjić.
On očekuje da će ti problemi vrlo brzo biti prevaziđeni, I da će opet moći da primjenjuju sve te metode koje su im trenutno uskraćene, a koje su veoma značajne u borbi protiv organizovanog kriminala I korupcije.
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da Specijalni tužilac na vrlo konkretno I direktno pitanje da li će se ispitati predsjendik države Milo Đukanović , oko svih afera u kojima se u posljendje vrijeme pominje, a radi se o stotinama milona eura, odgovara “da je to pitanje etike I morala”.
– Volio bih kada bi tužilaštvo dalo rezultate o borbi protiv političke korupcije. Zašto nijeste saslušali Đukanovića, barem u svojstvu svjedoka kada je otkriveno da je DPS finansirao Duško Knežević, a te donacije se nigdje ne evidentiraju u izvještajima te partije – naveo je Milovac, na šta mu je Katnić odgovorio da je tužilaštvo iznad stranaka i da radi po svojoj metodologiji.
Milovac je kazao da bi volio da tužilaštvo javnosti konačno dostavi podatke o tome koji su to rezultati kada je upitanju borba protiv političke korupcije.
-Jer govorimo o korupciji, koja je majka svake korupcije. To š+to vi radite je posljedica onog što u sistemu imamo ljude koji omogućavaju da se stotine miliona eura iznose iz ove države. Nijesu problem jedna ili dvije koverte, nije problem 10 koverata, problem je šta te koverte donose političkim partijama. A donose im mogućnost da još četiri godine imaju mandata da drže u zaroblkneištvu ovu državu- kaže Milovac.
On podsjeća da nemamo adekvatna odgovor u aferi snimak, za koju u kontinuitetu imamo negativne ocjene u izvještaju Evropske komisije, I spočitavanje da ona nije procesuirana.
Urednica TV “Vijesti” Tatjana Ašanin podsjetila je na nekoliko slučajeva visoke korupcije, ali i bila uporna da od GST-a dobije odgovore da li je i ko kriv što Svetozar Marović odlaskom u Srbiju izbjegava služenje zatvorske kazne. Ona je pitala i šta je sa tajnim računom porodice Marović u Švajcarskoj, na kojem se, kako su mediji ranije objavili, nalazi preko tri miliona dolara.
Tužioci iz Italije i Njemačke, Rosalija Afanito i Bjorn Ziera, naveli su da bi u njihovim državama u slučaju sumnje na nesrazmjeru između prihoda funkcionera i njegovog stila života eventualnom krivičnom postupku prethodila administrativna provjera.
Tužiteljka iz Rima Rosalia Afinito na konferenciji priznala je da se u Italiji otkrije samo mali broj krivičnih djela sa elementima korupcije, te da su “tamne brojke” mnogo veće od realne raširenosti korupcije.
Ona je pobrojala koje sve istražne metode koriste, naglašavajući da tek u protekloj godini koriste i Institut “under cover” agenta, koji im pomaže u istragama.
