Slučaj ZIB – G-13
Podaci do kojih je došao MANS, dokumentuju još jednu moguću zloupotrebu službenog položaja barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića radi sticanja lične, ali i koristi za treća lica.
Naime, 03. jula 2008. godine, nakon sprovedenog javnog nadmetanja, crnogorska „Pošta“ je sa Zavodom za izgradnju Bara (ZIB) koji je u vlasništvu Pavićevića, sklopila Ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog objekta.
Predmet Ugovora je bila izgradnja stambeno-poslovnog objekta broj 13 u zoni G, u okviru DUP-a „Topolica 1“ u Baru, na lokaciji gdje se i danas nalazi sjedište barske pošte. Ugovorom je bilo predviđeno da ulog Pošte u ovom zajedničkom poslu bude građevinska parcela površine 3.734m2 i objekat stare pošte koji je trebao da bude porušen radi izgradnje novog stambeno-poslovnog objekta. ZIB je sa druge strane trebalo na sebe preuzme kompletne troškove izgradnje objekta, plaćanja komunalija, te pribavljanja građevinske i upotrebne dozvole.
Za svoj ulog, Pošta je trebala da dobije 30% od svih stambenih i poslovnih prostora u budućoj zgradi, što ukupno nije trebalo da iznosi manje od 4,3 miliona eura. Ostalih 70% je trebalo da pripadne ZIB-u.
ZIB je ugovorom garantovao izgradnju objekta po sistemu „ključ u ruke“ za vrijeme od najviše 30 mjeseci, računajući od dana potpisivanja Ugovora, odnosno najkasnije do januara 2011. godine. Ugovorom je takođe bilo predviđeno da Pošta ima pravo da za svaki dan kašnjenja u odnosu na definisani rok od ZIB-a naplati 0,1% od pomenutih 4,3 miliona, odnosno maksimalno 5% od te sume. Sa druge strane, ZIB se obavezao da osigura blanko mjenice sa mjesečnim ovlašćenjem kao garanciju za blagovremenu i kvalitetnu izgradnju objekta.
Ugovor je takođe predviđao i da Pošta oformi takozvanu investitorsku nadzornu službu koja će pratiti realizaciju ugovorenih radova.
Šest mjeseci nakon isteka roka, a gotovo tri godine od potpisivanja Ugovora, kompanija ZIB koja je pobijedila na tenderu Pošte nije sagradila niti jedan sprat stambeno-poslovnog objekta. Gradilište je ograđeno i napravljeni su iskopi temelja i podzemne etaže, i ništa više od toga. Trenutno važeći plan na ovoj parceli predviđa osmospratnicu.
Gradilište objekta G-13, maj 2011. godine
Informacije koje je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama MANS dobio od Pošte Crne Gore, svjedoče o brojnim neregularnostima u realizaciji ovog Ugovora od strane Pavićevićeve kompanije, ali i same Pošte Crne Gore.
Prema onome što MANS ima kao informaciju, Pošta Crne Gore nije oformila investitorsku nadzornu službu koja je trebala da prati realizaciju Ugovora, već se ZIB-u prvi put u vezi kašnjenja obratila tek nakon isteka roka, i to početkom februara ove godine. U dopisu izvršni direktor Pošte, Milan Martinović poziva ZIB da izjasni na okolnosti kašnjenja relaizacije Ugovora i pruži dokaze da uopšte može realizovati ovu investiciju.
U narednom dopisu koji je ZIB-u poslat 08, februara ove godine, Martinović obaviještava ZIB da je potrebno formirati zajedničku radnu grupu, sastavljenu od predstavnika Pošte i ZIB-a, a koja bi trebala na terenu da utvrdi stanje stvari te sačini takozvani Protokol o nivou izgrađenosti objekta.
Pomenuta radna grupa je već 10. februara sačinila Protokol u kome se konstatuje da je od svih planiranih radova, ZIB izvršio izmještanje podzemnih električnih i hidro instalacija, te da su u toku radovi na iskopu temeljne ploče objekta.
Ono što je posebno zanimljivo kada je ovaj Protokol u pitanju jeste konstatacija da u momentu zaključenja Ugovora između Pošte i ZIB-a 2008. godine, na lokaciji nije bila predviđena izgradnja objekta, te da je jedan od razloga za kašnjenje taj što je ZIB čekao da se usvoje izmjene plana u septembru 2009. godine kako bi počeo sa izgradnjom objekta. Međutim, zvanični podaci govore nešto drugo.
Izmjena planske dokumentacije
Izmjenama plana „Topolica 1“ iz decembra 2005. godine, na zemljištu Pošte je bio ucrtan stambeno-poslovni objekat spratnosti prizemlje+4 do 5 spratova (P+4-5), što je pretpostavlja se i bio osnov za zaključenje ugovora između Pošte i ZIB-a. Samim ugovorom nigdje nije precizirana ukupna površina, niti koliko će zajednička zgrada imati spratova, niti koliko iznosi ukupna investicija, što je kasnije prilikom izmjene plana poslužilo da se nesmetano poveća spratnost buduće zgrade.
Izvod iz DUP-a “Topolica 1” – decembar 2005. godine
U julu 2009. godine, godinu dana nakon potpisivanja Ugovora između Pošte i ZIB-a na javnu raspravu su stavljenje „Izmjene i dopune DUP-a Topolica 1“ koje su umjesto 5 spratova, na zemljištu Pošte sada predviđale zgradu od 7 spratova. Tokom javne rasprave, niko nije imao primjedbe na tu spratnost, pa ipak u finalnoj verziji plana koja je usvojena u septembru 2009. godine, dodat je još jedan, osmi sprat. Izmjene i dopune ovog plana je radila kompanija „Basketing“ od ranije poznata po saradnji i sa ZIB-om i sa Žarkom Pavićevićem.
Izvod iz DUP-a “Topolica 1” – nacrt iz 2009. godine
Izvod iz DUP-a “Topolica 1” – finalna verzija iz 2009. godine
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste činjenica da se u samom Protokolu navodi da je ZIB nakon potpisivanja Ugovora „radio na projektu zgrade na osnovu nezvaničnih saznanja o planskoj dokumentaciji“. Ova konstatacija upućuje na sumnju da je ZIB, preko svog vlasnika, Žarka Pavićevića, imao privilegovani pristup informacijama o tome što će biti konačna rješenja u detaljnom urbanističkom planu, u ovom slučaju, informaciju o tome kolika će biti spratnost objekta.
Izvod iz Protokola
Ovo takođe potvrđuje i naše sumnje da barski gradonačelnik nije sposoban da razdvoji funkciju prvog čovjeka Opštine koji ima ovlašćenja da inicira izmjene planske dokumentacije i postupa u javnom interesu, od funkcije i potrebe da kao većinski vlasnik ZIB-a, za svoju kompaniju ostvari što je mogući veći profit. U ovom konkretnom slučaju, ne postoji službena zabilješka da je bilo ko u toku javne rasprave za objekat G-13 tražio povećanje spratnosti, što implicira da je dogovor sa „Basketingom“ postignut u drugačijem aranžmanu.
Nema raskida ugovora, rok se produžava
Predstavnici Pošte su o situaciji sa ZIB-om informisali i Ministarstvo finansija i zatržili savjet o tome šta dalje da rade. Početkom marta, pomoćnik ministra finansija, Periša Perović je u dopisu Pošti naveo da postoje dva moguća scenarija.
Izvod iz odgovora Ministasrtva
Prvi scenario je podrazumijevao raskid ugovora sa ZIB-om, naplatu ugovorene kazne zbog nepoštovanja ugvora i raspisivanje novog tendera bez prethodne saglasnosti Vlade. Drugi scenario je takođe podrazumijevao naplatu ugovorene kazne, te zaključenje Aneksa ugovora koji bi se nanovo uredili odnosi sa ZIB-om, odnosno odredio novi rok za završetak zgrade. Za zaključenje ovog Aneksa, Pošti će trebati nova saglasnost Vlade jer prethodna saglasnost nije predviđala mogućnost produženje roka izgradnje.
Prema odredbama Ugovora iz 2008. godine, Pošta Crne Gore je bila dužna da kao investitor prati izgradnju objekta i daleko prije isteka roka konstatuje da ZIB neće biti u mogućnosti da ispuni ono što je dogovoreno. Pored toga, ZIB se potpisivanjem Ugovora obavezao da će pošti dostaviti garancije kao pokriće za blagovremeno kompletiranje radova, ali nije poznato da je Pošta ikada to iskoristila kako bi nadoknadila štete nastale kršenjem ugovora. Iz nevednog se može zaključiti da je u Pošti prećutno omogućeno ZIB-u da prekrši ugovor, a da za sada ne plati bilo kakve penale.
Sredinom marta ove godine, Pošti se obratila kompanija ZIB sa zahtijevom za zaključenje Aneksa Ugovora iz 2008. godine, kojim bi se rok za završetak radova prolongirao do kraja 2012 godine. Ovdje je važno napomenuti da je jedan od kriterijuma za dobijanje ugovora sa Poštom bio i rok u kome se ZIB obavezao da će završiti zgradu, a koji je ovim aneksom gotovo udvostručen. Tom prilikom ZIB je obavijestio Poštu da su sa Atlas bankom postigli da ih, u slučaju potrebe, prati u realizaciji ovog projekta.
Konačno, početkom maja ove godine, Odbor direktora Pošte je dao saglasnost na tekst Aneksa Ugovora sa ZIB-om koji je proslijeđen i Vladi na davanje saglasnosti. Ovaj Aneks je razmatran na posljednoj sjednici Vlade, 02. juna ove godine.
Aneksom Ugovora se po prijedlogu ZIB-a rok za završetak radova prolongira do kraja 2012 godine i po prvi put definišu površine stambenog i poslovnog objekta koji u ovom poslu pripadaju Pošti. Tako je članom 1. Aneksa predviđeno da Pošti pripada 1.790m2 stambenog i 329 m2 poslovnog prostora.
Izvod iz Aneksa Ugovora sa ZIB-om
Umjesto da preuzme stanove, Pošta je Aneksom odlučila da ZIB umjesto toga Pošti uplati ukupno 3,2 miliona Eura za 1.790m2 stambenog prostora, odnosno 1.800 eura/m2 što je daleko više od cijena koje se trenutno kreću na tržištu. Naravno, veća cijena po m2 omogućava ZIB-u da Pošti preda manje kvadrata stambenog prostora. Poslovni prostor od 329 m2 je procijenjen na 1,12 miliona eura, odnosno oko 3.400 eura po m2.
Aneksom se ZIB obavezuje i da obezbijedi blanko mjenice kao obezbijeđenje za blagovremeni završetak radova, što implicira da ih ZIB nije pribavio ranije kada je 2008. godine potpisao Ugovor sa Poštom.
Pošta Crne Gore, odnosno njen direktor Martinović i Odbor direktora su najvjerovatnije prilikom sklapanja ugovora iz 2008. godine, ZIB-u „progledali kroz prste“ i u posao izgradnje stambeno-poslovnog objekta ušli bez ikakve garancije od strane ZIB-a da će posao biti kompletiran na vrijeme. Na ovaj način nisu adekvatno zaštiti interese ovog državnog preduzeća što se nažalost u slučaju saradnje sa ZIB-om pokazalo kao velika greška. I pored toga što je postojao dovoljan osnov za jednostrani raskid ugovora sa ZIB-om, tokom dvije godine trajanja ugovora, čelni ljudi iz Pošte to pitanje nikada nisu stavili na dnevni red.
Slučaj poslovne saradnje sa Poštom Crne Gore, te način na koji je vremenom povećavana spratnost objekta G-13, otvara ogroman prostor za sumnju da barski Gradonačelnik Žarko Pavićević koristi svoju poziciju i ovlašćenja u oblasti urbanizma kako bi za svoju kompaniju obezbijedio što veći profit. Kao jedini razlog za nepoštovanje ugovora sa Poštom Crne Gore kao državnom firmom, nameće se namjera Pavićevića da kroz izgradnju većeg objekta za sebe pribavi veću imovinsku koristi.
Činjenica da je njegova kompanija u toku izrade planske dokumentacije imala „nezvanična saznanja o planu“ dovoljno govori o tome koliko je Pavićević sposoban da se javni interes stavi ispred ličnog, profitnog interesa. Smatram da rad Pavićevića kao Predsjednika Opštine Bar odavno zaslužuje pažnju policije i tužilaštva, jer slučaj sa objektom G-13 je samo još jedan u nizu primjera gdje postoji snažna sumnja da je Pavićević zbog lične koristi teško zloupotrijebio službeni položaj.
