Presuda koju je juče za slučaj Lipci donio kotorski sud je očekivani rezultat farse koja traje već godinu dana. Visina kazni koje je sud izrekao, te uslovna kazna državnih službenika čije institucije su mjesecima nijemo posmatrale devastaciju lokacije Lipci, su u potpunosti neprimjerene težini krivičnog djela, te očekujem da će nadležni tužilac uložiti žalbu na ovakvu presudu kotorskog suda.
U toku procesa, kršenje zakona se pokušavalo opravdati činjenicom da niko od zvaničnih institucija, uključujući i policiju koja je gotovo svakodnevno bila prisutna na toj lokaciji, nije spriječio devastaciju, što nikako ne može biti izgovor, već bi u pravno uređenoj državi to bio dovoljan dokaz da se istraga, pored nižih službenika, proširi i na odgovorne ljude u nadležnim inspekcijama i ministarstvima.
Pored toga, ocjene raznih vještaka i stručnjaka o tome kako nasipanje kamena u more nije ugrozilo životnu sredinu, te da je “običaj” da se građevinski otpad deponuje “gdje je investitoru najbliže” su bila neodrživa i kose se za važećim zakonima u toj oblasti koji nalažu da se za deponovanje mora tražiti posebna dozvola nadležnog organa. Svjedočenja ove vrste su imala za cilj umanjenje krivice optuženih, a kotorski sud nije trebalo da ima problem da njihovu vjerodostojnost uporedi sa onim što su važeći zakoni i propisi ove države.
Bez obzira na svjedočenja raznih vještaka, radnika kompanije “Tani” i ostalih, te sporenja da li je prostror koji je devastiran adekvatno evidentiran u katastru ili ne, ono što je bilo i ostalo nesporo, jeste da je pomenuta firma mjesecima gradila nasip u moru, neometana od bilo koje državne institucije, uključujući nadležne inspekcije, policiju i tužilaštvo.
Prebacivanje nadležnosti između nadležnih organa tokom same devastacije se nažalost nastavilo i u toku samog suđenja, sa očiglednim ciljem da se kompletna državna administracija nadležna za postupanje u ovom slučaju oslobodi krivice za kršenje zakona, odnosno neprimjene svojih ovlašćenja.
Ipak, gotovo je nevjerovatno da kotorsko tužilaštvo i sudstvo nije prepoznalo odgovornost čelnih ljudi u nadležnim državnim institucijama, u prvom redu Ministarstvu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, već je kompletna odgovornost prenijeta na najnižu administraciju.
Procesuiranjem samo najniže administracije u potpunosti je zaštićen paralelno sistem odlučivanja koji je odavno uspostavljen u sektoru urbanizma u kome je privilegovanim investitorima i pojedincima omogućeno da u prostoru Crne Gore rade šta im je volja i nekažnjeno krše zakon.
Sa druge strane, degutantno je devastaciju Lipaca pravdati nekim višim državnim interesom, jer bi u ovom i drugim sličnim slučajevima interes države trebalo da bude poštovanje zakona i propisa Crne Gore.
MANS stoga još jednom poziva nadležnog tužioca da uputi žalbu na ovakvu presudu kotorskog suda, jer ona kao takva predstavlja samo još jedan dokaz nemoći države da adekvatno zaštiti javni interes i obezbijedi poštovanje zakona ove države.
Dejan Milovac
Zamjenik izvršnog direktora za održivi razvoj
2 Comments
Treba pravit plaže.Kakva devastacija.Šta je ugroženo.Željezara ugrožava životnu sredinu.Od Lipaca do Risna nema plaže.Mogli su napravit šetnu stazu.Kao od Bara do Sutomora.
Slazem se sa predhodnim komentarom, moramo raditi iskope kada je teren takav kakav je. Mozda bi trebalo da idemo konjskim stazama i da razvijamo turizam u Crnoj Gori. Mozda bi nekima to odgovaralo. Sta vam je ljudi zar nije lijepo vidjeti Zavalu u Budvi, kamo te sreće da imamao više Zavala i hotela kao sto je Splendid ili marina u Tivtu. Treba graditi voditi racuna sto se tice zaliva da se gradi u ambijentalnom stilu mjesta u kojem se gradi. I treba dozvoliti investitorima da grade, kupili su ogromnu zemlju mi im konstantno pravimo probleme sa glupim pravilima i ceknjem dozvola. Dođu u Crnoj Gori kupe zemlju hoće da grade ulože svoj novac plate komunalije, poreze, a mi ih tjeramo. Mijenjajmo DUP studijama lokacija i dozvolimo ljudima da uloze svoj novac, naravno sa kvalitetnim projektima. Do kada gospodo mislite ovako nismo mi jedina destinacija za ulaganje stranog kapitala.