MANS je Međuresorskoj radnoj grupi (MRG) predložio da u Strategiji za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala prepozna probleme u procesu privatizacije koja je posebno rizična oblast. MANS je dostavio niz komentara koji se odnose na ovu oblast, ali je MRG većinom glasova odlučila da odbije sve naše komentare. Stoga ćemo analizu stanja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala dostaviti Evropskoj Komisiji.
Na samom početku komentara koje je sačinio MANS, naveli smo da korupcija u procesu privatizacije dovodi do velikih ekonomskih i socijalnih problema. Proces privatizacije još uvijek nije dovoljno transparentan, iako je nakon dužeg perioda uspostavljen poseban sajt na kome su objavljeni neki ugovori o privatizaciji. Ipak, bitni aneksi ugovora o privatizaciji i dalje nisu dostupni javnosti.
Članovi Savjeta za privatizaciju su istovremeno i članovi Vlade Crne Gore, pa sprječavanje konflikta interesa u procesu privatizacije nije adekvatno riješeno. Komisija za sprječavanje sukoba interesa se proglasila nenadležnom za postupanje u slučaju konflikta interesa u procesu privatizacije, pa Crna Gora nema ni jedno tijelo koje se bavi ovom problematikom.
U komentarima navodimo da Strategija treda da prepozna da su informacije o obavezama definisanim ugovoroma o privatizaciji tajna čak i za manjinske akcionare i radnike tih kompanija, te da im se ne može pristupiti ni posredstvom Zakona o slobodnom pristupu informacijama. To je jedan od razloga što poslodavci kontinuirano krše socijalne, investicione i ekološke programe i što izostaju ulaganja i restrukturiranje. Rezultat ovakvog višegodišnjeg ponašanja novih vlasnika privatizovanih preduzeća se ogleda u brojnim radikalnim štrajkovima radnika privatizovanih preduzeća, ekološkim katastrofama i dodatnim izdacima za budžet Crne Gore, jer obaveze novih vlasnika preduzeća najčešće pokriva Vlada Crne Gore novcem poreskih obveznika i to na krajnje netransparentan način, aneksima koji se proglašavaju poslovnim tajnama, što izaziva dodatnu štetu po budžet. Ovakim ponašanjem pogođni su, ne samo radnici privatizovanih preduzeća, već i svi crnogorski građani.
Nije uspostavljen adekvatan sistem kontrole sprovođenja obaveza iz ugovora o privatizaciji, a čak i kada su kršenja evidentna, novi vlasnici ne snose nikakve posljedice – niti se raskidaju ugovori, niti se naplaćuju garancije i penali, niti Vlada pokreće arbitražu. Dok novi vlasnici nekažnjeno krše ugovore, Vlada im daje dodatne subvencije, smanjuje ugovorene obaveze, što utiče i na smanjenje broja zaposlenih.
Revizorski izvještaji privatnih revizorskih kompanija nikada nisu negativni u slučajevima revizije rada privatizovanih preduzeća, niti je do sada ikada podnesena i jedna krivična prijava protiv poslovodstva privatizovanih kompanija prilikom otkrivanja nezakonitosti u radu na osnovu izvršenih revizija.
Vlasnici najvećih kompanija su off shore firme nepoznate vlasničke strukture, bez bilo kakvog iskustva u tim oblastima. Imajući u vidu da je opšte poznato da se takve kompanije koriste za pranje novca, postoji velika zabrinutost da je to slučaj i u Crnoj Gori. Ovo je posebno značajno imajući u vidu da je tokom rata u okruženju i međnarodnih sankcija, značajan dio novca zarađenog švercom cigareta, iznesen van granica Crne Gore, postoji opasnost da se kroz netransparentan proces privatizacije taj novac vraća i stavlja u legalne novčane tokove, bez bilo kakve kontrole. Naime, od početka procesa privatizacije nije zabilježen ni jedan slučaj da su nadležni organi ozbiljno ispitivali porijeklo novca uloženog u privatizaciju ili da je donešena i jedna pravosnažna sudska presuda zbog korupcije u privatizaciji. Ovo je očigledan pokazatelj da institucije sistema nisu radile svoj posao, jer je u svim tranzicionim zemljama privatizacija prepoznata kao oblast u kojoj se najčešće pojavljuje korupcija, i to na najvišim nivoima.
Zorica Ćeranić
Direktor građanskih inicijativa
