Akcioni plan urađen tajno bez konsultacija sa civilnim društvom

0

Vlada Crne Gore ne samo da je prethodne nedjelje usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u koju nisu na adekvatan način uključeni komentari kako Evropske komisije tako i civilnog društva već je usvojila i Akcioni plan koji je urađen tajno za nedjelju dana bez konsultacija sa civilnim društvom. Uzimajući u obzir da u Strategiju nisu uključene najbitnije preporuke za unapređenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala a da Akcioni plan nije rađen ni na osnovu ciljeva ovakve Strategije, moramo zaključiti da ni jedan ni drugi dokument ne odslikavaju stvarno stanje stvari u oblastima javnih finasija i upravljanja državnom imovinom.

MANS je u svojim komentarima istakao da je u oblasti javnih finansija neophodno navesti da interna i eksterna revizija nisu dovele do pokretanja istraga za korupciju, niti su institucije nadležne za te postupke podnosile krivične prijave i obavještavale tužilaštvo o nezakonitostima koje su utvrdile. Sa druge strane, uprkos mnogim nezakonitostima koje su prepoznate u izvještajima Državne revizorske institucije, i objavljene u medijima, nema naznaka da je državno tužilaštvo postupalo po službenoj dužnosti, i gonilo počinioce identifikovanih krivičnih djela. Stoga se u strategiji mora zaključiti da eksterna revizija jeste donekle povećala transparenost potrošnje državnih finansija, ali nije rezultirala sankcionisanjem korupcije.

Posebno je važno navesti da su članovi senata Državne revizorske institucije samo formalno politički nezavisni, jer su ti pojedinci pred samo imenovanje na nove funkcije, vratili partijske knjižice, dok su u prethodnom periodu vršili istaknute političke funkcije. Strategija mora potencirati činjenicu da je izmijenjen Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji, i da su smanjeni standardi obrazovanja i iskustva za članove Senata, kako bi se omogućilo da jedan od njih bude imenovan.

Takođe, važno je navesti da Državna revizorska institucija, po sopstvenom nahođenju odlučuje koje budžetske korisnike će kontrolisati i kada, te da kriterijumi za taj izbor nisu poznati, niti javnost ima bilo kakvu mogućnost uticaja na njihov izbor. U tom kontekstu je važno pomenuti, da Državna revizorska institucija nedovoljno kontroliše rad privrednih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, uprkos brojnim javnim optužbama da je u njihovom poslovanju bilo nezakonitosti.

Nadalje, važno je naglasiti da Poreska uprava nije bila iskreno posvećena borbi protiv korupcije u sopstvenim redovima, te da nije procesuirala ni jednog inspektora zbog sumnji da je korumpiran. Aktivnosti Uprave carina u ovoj oblasti su takođe veoma ograničene, uprkos percepciji da je korupcija u ovim službama veoma raširena. Takođe, ove institucije nikad ili veoma rijetko obavještavaju policiju i tužilaštvo o krivičnim djelima privrednih subjekata čije poslovanje kontrolišu.

U našim komentarima smo naveli da još uvijek nema preciznog popisa državne imovine, a posebno je problematično sprovođenje zakona u dijelu statusa imovine nekadašnje komunističke partije. Značajna sredstva od ove imovine su sticale vladajuće partije koje su, do skoro, Vladi iznajmljivale prostor za rad.

Posebno je važno naglasiti trend nezakonitog oduzimanja državnog zemljišta od strane pojedinaca, koji čak uzimaju kredite stavljanjem te imovine pod hipoteku. Ova krivična djela ne samo što nisu sankcionisana, već su se nerijetko izvršavala u sprezi sa pojednicima koji su trebali da ih spriječe. To je posebno karakteristično za priobalne oblasti, područja nacionalnih parkova i zaštićenih oblasti, gdje su i pojedini državni funkcioneri nezakonito prisvajali državno zemljište i na njemu gradili objekte. Štaviše, bilo je slučajeva organizovane prodaje državnog zemljišta od strane lokalnih funkcionera, zbog koga nisu snosili posledice. Poseban problem je prodaja državnog zemljišta po nerealno niskim cijenama, da bi se naknadnom izmjenom planova vrijednost tog zemljišta višestruko uvećala. Ni ovi slučajevi nisu adekvatno istraženi od strane tužilaštva, iako su u njih bili uključeni visoki funkcioneri.

Zorica Ćeranic
Direktor građanskih inicijativa

Komentari su isključeni.