AMANDMANI
AMANDMANI NVO MANS NA PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST, koji je bio na dnevnom redu prvog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2015. godini (zasjedanje počelo 26. januara 2015. godine)
SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, januar 2015.godine
Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost podnosimo sljedeći amandman:
- AMANDMAN 1
Član 4 briše se.
OBRAZLOŽENJE
Članom 4 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, onako kako ga je utvrdila Vlada, država bi se svjesno odrekla prihoda koji bi budžet ostvario po osnovu naplate poreza na dodatu vrijednost za uvoz opreme i materijala od strane investitora, odnosno potpisnika ugovora o izvođenju radova sa investitorom, koji služe za izgradnju i opremanje ugostiteljskog objekta pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije i prerađivačkog kapaciteta u poljoprivredi.
Istovremeno, ukoliko bi Vladin predlog izmjena bio prihvaćen, na taj način bi bio povrijeđen ustavni princip jednakosti građana koji nalaže jednako postupanje u istim pravnim situacijama, te prekršen član 142. stav 2. Ustava Crne Gore koji propisuje da je svako dužan da plaća poreze i druge dažbine.
Potpuno je nejasno zašto se luksuzni ugostiteljski objekti sa pet i više zvjezdica oslobađaju plaćanja poreza na dodatu vrijednost na uvoz opreme i materijala, i na taj način se dovode u povoljniji i privilegovan položaj u odnosu na ostale ugostiteljske objekte koji plaćaju ovu vrstu poreza.
Nadalje, naročito je neopravdan zahtjev da se od plaćanja poreza na dodatu vrijednost oslobodi uvoz opreme i materijala za energetske objekte za proizvodnju električne energije, posebno zbog činjenice da Vlada Crne Gore, ali i niz privatnih investitora najavljuju gradnju niza novih energetskih objekata za proizvodnju električne energije. Prije svega, Vlada najavljuje gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, za koji bi se morala uvesti oprema i materijal za postrojenje, pa je više nego jasno šta bi oslobađanje plaćanja ovog poreza u konkretnom slučaju značilo za državni budžet i koliko bi se značajnog prihoda po ovom osnovu ona unaprijed odrekla. Takođe, potpuno neopravdano bi od plaćanja poreza na dodatu vrijednost na uvoz opreme i materijala bile oslobođene i privatne kompanije koje su na tenderima izabrane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Prema poslednjim zvaničnim podacima, Vlada je do kraja 2014. godine sa privatnim koncesionarima imala zaključene ugovore za izgradnju 41 male hidrocentrale na 21 vodotoku, što dovoljno govori u prilog tome kolika će biti šteta za državni budžet po osnovu odricanja naplate poreza na dodatu vrijednost na opremu i materijala za ove energetske objekte.
Konačno, kada su u pitanju oslobođenja od naplate poreza na dodatu vrijednost po osnovu uvoza opreme i materijala za prerađivačke kapacitete u poljoprivredi, nejasno je o kojim se prerađivačkim kapacitetima radi i u kojim granama poljoprivrede, a što će svakako narušiti princip jednakosti poreskih obaveza poljoprivrednih proizvođača.
Pored toga, Vladinim predlogom država se takođe potpuno neopravdano odriče i prihoda od plaćanja poreza na dodatu vrijednost za uvoz proizvoda koji se vrši na osnovu ugovora o kreditu, odnosno zajmu zaključenog između Crne Gore i međunarodne finansijske organizacije, odnosno druge države ili treće strane u kojem se Crna Gora pojavljuje kao garant, u dijelu koji se finansira dobijenim novčanim sredstvima, ako je tim ugovorom predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati poreske obaveze.
Nejasno je o kakvim se proizvodima radi, a Vlada se nije potpudila da u obrazloženju to definiše. S obzirom na zaključeni ugovor o kreditu sa kineskom EXIM bankom za izgradnju autoputa Bar-Boljare, odobreni kredit od Abu Dabi Fonda za razvoj za projekte u oblasti poljoprivrede, kao i ugovor o kreditu koji se najavljuje za gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, opravdana je sumnja da će uvoz proizvoda koji će se vršiti na osnovu ovih ugovora, biti oslobođen plaćanja poreskih obaveza, čime će budžet Crne Gore pretrpjeti ogromnu štetu.
Stoga se gore navedenim amandmanom, a shodno ekonomskim interesima države, predlaže da se briše član 4 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, januar 2015.godine
Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost podnosimo sljedeći amandman:
- AMANDMAN 2
U članu 5 stav 1 Predloga zakona briše se.
OBRAZLOŽENJE
Predlogom člana 5 stav 1 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, onako kako ga je utvrdila Vlada, država bi se svjesno odrekla prihoda koji bi budžet ostvario po osnovu plaćanja poreza na dodatu vrijednost za otkup dugova u bankarskom sektoru.
Kada se ima u vidu da u bankarskom sektoru postoji veliki broj nekvalitetnih kredita, koje su proteklih godina stvarale isključivo privatne banke i privatne finansijske institucije, neopravdano je da se država odriče prihoda po osnovu naplate poreza na dodatu vrijednost a za otkup dugova.
Vladino rješenje neće uticati na očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i javnog interesa države, pa bi njegovo eventualno usvajanje bilo u privatnom interesu, a ne interesu države. Pored toga, ni uporedna praksa u regionu ne sadrži ovakva poreska oslobođenja.
Stoga se gore navedenim amandmanom, a shodno ekonomskim interesima države, predlaže da se u članu 5 stav 1 Predloga zakona izbriše.
SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, januar 2015.godine
Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost podnosimo sljedeći amandman:
- AMANDMAN 3
U članu 5 stav 2 Predloga zakona briše se.
OBRAZLOŽENJE
Predlogom člana 5 stav 2 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, onako kako ga je utvrdila Vlada, država bi se svjesno odrekla prihoda koji bi budžet mogao da ostvari po osnovu plaćanja poreza na dodatu vrijednost za usluge od igara na sreću.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koje je Skupština Crne Gore usvojila sredinom 2013. godine, prihvaćeno je rješenje kojim se za usluge igara na sreću uvodi obaveza plaćanja poreza na dodatu vrijednost. Vlada godinu i po nije bila u stanju da u praksi primijeni ovo zakonsko rješenje, te sada izmjenama predlaže njegovo konačno brisanje, što je svakako rješenje koje je u interesu priređivača igara na sreću, a na štetu državnog budžeta. Oblast igara na sreću predstavlja značajno polje za punjenje budžetskih prihoda, zbog čega je ne treba izuzeti od oporezivanja PDV-om, pa predlažemo da se u članu 5, stav 2 Predloga zakona izbriše.
