Zbog slabih rezultata u borbi protiv korupcije, posebno na najvišim nivoima, ova oblast je postala ključni prioritet u procesu evropskih integracije Crne Gore. U toj borbi Parlament igra ključnu ulogu, jer usvaja zakone, bira čelnike nadležnih institucija, nadzire njihov rad i opredjeljuje im budžet za efikasno funkcionisanje.
Skupština je u decembru 2012. godine uspostavila Odbor za antikorupciju. Ipak, analiza pokazuje da ovo tijelo još uvijek nema dovoljno rezultata, što je konstatovano i u izvještajima o napretku Crne Gore u procesu EU integracija.
Na čelu Odbora je predstavnik opozicije, ali većina članova dolazi iz vladajuće koalicije i to u znatno većem broju nego što su procentualno zastupljeni u Parlamentu. Iz tog razloga, postoji velika mogućnost da aktivnosti Odbora budu blokirane, ukoliko partije na vlasti nisu spremne da otvore određene teme. Takođe, praksa pokazuje da i u slučaju kada predsjednik Odbora u dužem vremenskom trajanju ne zakazuje sjednice, ne postoji politička volja od strane vladajuće većine, koja ima mjesto zamjenika predsjednika Odbora, da obezbijedi efikasan rad ovog radnog tijela.
Ovom tijelu nedostaju neke od ključnih nadležnosti, jer ono nije matični odbor za zakone koji se tiču korupcije, niti se traži mišljenje ovog Odbora prilikom izbora rukovodilaca institucija zaduženih za borbu protiv korupcije. Takođe, nema posebnog Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti antikorupcije kojim bi se preciznije uredile nadležnosti, prava i mehanizmi ovog Odbora.
Od svog uspostavljanja, Odbor je koristio neke kontrolne mehanizme, ali su njihovi dometi ostali ograničeni, posebno u dijelu postupanja po građanskim predstavkama. Odbor je rijetko usvajao zaključke a čak i kada je to činio, nije obezbijedio njihovo sprovođenje, niti ima uspostavljen mehanizam za efikasno praćenje njihove realizacije.
Kompletan dokument možete preuzeti OVDJE
