Upravni odbor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JP Morsko dobro) donio je u septembru 2002. godine Odluku o kriterijumima za određivanje visine sredstava za sponzorstva i pomoći. Odlukom je omogućena dodjela novca za sponzorstva i pomoći u visini od pet odsto ukupnih prihoda JP Morsko dobro, pri čemu je za važne događaje taj iznos mogao biti do 30 odsto od ukupno opredijeljenog novca za sponzorstva, a za pojedinačna sponzorstva do 10 odsto. Odlukom je omogućeno sponzorisanje događaja iz zaštite mora i obale, sporta i kulture, akcija na uređenju i čišćenju morskog dobra, aktivnosti koje afirmišu korišćenje i zaštitu morskog dobra, usavršavanje zaštite mora i obale, te za humanitarne i socijalne pomoći uopšte.
Upravni odbor je u septembru 2006. godine izmijenio Odluku, te je umjesto 10 odsto od ukupno planiranih sredstava za pojedinačno sponzorstvo moglo biti opredijeljeno do 20 odsto.2 Međutim, ovakvo poslovanje je zakonski problematično, budući da Zakon o morskom dobru precizno definiše da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom novac koji ubira od zakupa morske obale dužno da ulaže u zaštitu, uređenje i unapređenje morskog dobra, kao i za izgradnju infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra.3 Pored toga, Statutom JP Morsko dobro kao djelatnost preduzeća je navedena zaštita, uređenje, unapređenje, korišćenje i upravljanje morskim dobrom, zaključivanje ugovora o korišćenju morskog dobra, izgradnja i održavanje infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra, ugostiteljstvo i turizam, zatim trgovina i uređenje plaža i obale mora.4 Međutim, u trogodišnjem periodu od 2012. do 2015. godine, JP Morsko dobro je za sponzorstva utrošilo čak 754,2 hiljade eura, što će biti bliže opisano u nastavku studije.
Kompletnu studiju možete preuzeti ovdje (PDF)
