Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (u nastavku: Agencija) je nadležnosti u domenu slobodnog pristupa informacijama dobila usvajanjem izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz 2012. godine. Od tada, ovaj drugostepeni organ predstavlja samostalni, nezavisni organ sa ključnom – kontrolnom ulogom u oblasti slobodnog pristupa informacijama u Crnoj Gori.
Nove zakonske obaveze Agencije zahtijevale su niz izmjena u pogledu prilagođavanja novih normativnih okvira za njeno funkcionisanje, zatim prilagođavanje organizacione strukture i kapaciteta ljudstva, što je praćeno potrebama za drugačijim finansijskim sredstvima i, najzad, prilagođavanje u domenu softverskih rješenja, neophodnih za rad u novoj oblasti.
Potreba za zadovoljavajućim kapacitetima Agencije istaknuta je u Izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore. Tako je već u Izvještaju za 2014. godinu EK ukazala da bi elektronska baza podataka objavljenih odluka mogla biti poboljšana i učinjena jednostavnijom za korišćenje. Naredne godine, EK je izvijestila da Agencija nema dovoljno kapaciteta za rad na sve većem broju žalbi koje joj pristižu, a da ćutanje administracije predstavlja značajan problem i uzrok za skoro 50 % žalbi koje Agenciji pristižu od javnosti.
U Izvještaju za 2018. godinu Evropska komisija je konstatovala da je kapacitet Agencije pojačan, ali da je budžet za 2017. godinu bio samo blago povećan, kao i da je zatvorenost administracije u javnoj upravi za pružanje informacija i dalje problem i ozbiljan uzrok pritužbi građana.
Kako bi se bliže utvrdilo u kojoj mjeri je Agencija u mogućnosti da odgovori na zakonske obaveze u oblasti slobodnog pristupa informacijama, MANS je sproveo sveobuhvatnu analizu postojećih kapaciteta Agencije. U tom cilju analiziran je normativni okvir za rad Agencije koji predstavlja institucionalnu osnovu za njen rad; zatim organizaciona struktura Agencije sa kapacitetima zaposlenih, koji treba da odgovore na zadatke propisane zakonom; sprovedena je analiza budžeta kao odraza finansijskih kapaciteta i; softvera, bez čije efikasnosti nijedan sistem sa velikim bazama podataka, kakav je sistem Agencije, ne može da funkcioniše.
Metodološki, analiza je sprovedena kombinovanjem desk istraživanja dokumentacije koju je Agencija proaktivno objavila kao i dokumentacije koja je MANS-u dostavljena na zahtjev. Analiza je podrazumijevala i obradu kvalitativnih podataka, dobijenih putem intervjua koje je MANS sproveo sa dvoje članova Savjeta Agencije, predstavnicima Upravnog suda, Ministarstva javne uprave i medija u Crnoj Gori. Ovdje je važno napomenuti da je MANS inicirao razgovor sa predsjednikom Savjeta Agencije Muhamedom Gjokajem, kao i rukovoditeljkom Odsjeka za pristup informacijama u Agenciji, Biljanom Božić. Međutim, do dana izrade ove analize odgovore na naša pitanja nisu dostavili. Navodi ostalih intervjuisanih citirani su u nastavku analize.
Kompletnu analizu možete preuzeti OVDJE (PDF)
