MONITOR Intervju: NAJTEŽIO DIO POSLA TEK PREDSTOJI
Volio bih da mladi ljudi nagradu koju je dobila Vanja dožive kao poruku da ne odustaju od svojih uvjerenja čak ni onda kada se stvari čine teškim i gotovo nemogućim. Društva se ne mijenjaju preko noći, ali ni sama od sebe. Mijenjaju ih ljudi koji su spremni da istraju, rade profesionalno i ne pristaju na kompromise kada su u pitanju osnovne vrijednosti poput poštenja, odgovornosti i javnog interesa.
Autor: Milena Perović (Monitor)
MONITOR: Izvršnoj direktorici MANS-a Vanji Ćalović ove je sedmice u Milanu uručena nagrada „Giorgio Ambrosoli“, priznanje koje se dodjeljuje pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije za integritet, odgovornost i profesionalnost u zaštiti vladavine prava. Ona je poručila da nagradu ne doživljava samo kao lično priznanje, već kao priznanje radu MANS-a. Kako je vi doživljavate?
MILOVAC: Vanja je potpuno u pravu kada kaže da se ova nagrada ne može posmatrati samo kao lično priznanje. Nagrada nosi ime čovjeka koji je postao simbol profesionalnog integriteta i hrabrosti u suprotstavljanju organizovanom kriminalu i korupciji. Upravo zato njena vrijednost prevazilazi pojedinca i postaje priznanje vrijednostima koje zastupa.
Za mene, ova nagrada ima i posebno značenje. Velika je privilegija što sam najveći dio svoje profesionalne karijere proveo u MANS-u, organizaciji koja je pokazala da se i u maloj zemlji, sa ograničenim resursima, može voditi dosljedna borba protiv korupcije. Imao sam priliku da radim sa ljudima koji su godinama bili spremni da se suprotstavljaju zloupotrebama moći, često uz značajne profesionalne i lične rizike. Malo ko ima priliku da radi posao za koji iskreno vjeruje da ima društveni značaj i da pri tome vidi konkretne rezultate svog rada.
Zato ovu nagradu doživljavam prije svega kao priznanje radu MANS-a i svih ljudi koji su tokom prethodnih decenija bili dio naše borbe za transparentnije institucije, odgovorniju vlast i vladavinu prava. Mnogi od njih nikada nijesu bili u centru pažnje javnosti, ali su svojim radom doprinijeli da brojni slučajevi korupcije, zloupotrebe javnih resursa i organizovanog kriminala budu otkriveni, dokumentovani i predstavljeni javnosti uprkos brojnim preprekama.
Posebnu težinu ovom priznanju daje činjenica da dolazi u trenutku kada se Crna Gora nalazi pred možda najvažnijom fazom svog evropskog puta. Ono predstavlja potvrdu da se dosljednost, profesionalnost i odbrana javnog interesa prepoznaju i van granica naše zemlje.
Veoma je važno da ova nagrada pošalje i širu poruku, naročito mladim ljudima. Mnogi odrastaju sa osjećajem da su institucije prespore, da promjene dolaze teško i da pojedinac ne može značajno uticati na društvo oko sebe. U takvom ambijentu lako je postati ravnodušan ili zaključiti da se ništa ne može promijeniti.
Primjer Giorgia Ambrosolija, kao i ljudi koji danas dobijaju priznanje koje nosi njegovo ime, pokazuje da integritet, profesionalnost i upornost imaju vrijednost čak i onda kada se rezultati ne vide odmah. Najvažnije promjene gotovo nikada ne dolaze brzo i rijetko su rezultat rada jednog čovjeka ili jedne generacije.
Volio bih da mladi ljudi ovu nagradu dožive kao poruku da ne odustaju od svojih uvjerenja čak ni kada se stvari čine teškim ili gotovo nemogućim. Društva se ne mijenjaju preko noći, ali ni sama od sebe. Mijenjaju ih ljudi koji su spremni da istraju, rade profesionalno i ne pristaju na kompromise kada su u pitanju osnovne vrijednosti poput poštenja, odgovornosti i javnog interesa.
MONITOR: Slika Crne Gore bila bi definitivno drugačija da nema dugogodišnjeg predanog rada vaše organizacije na razotkrivanju brojnih zloupotreba moći, korupcije i organizovanog kriminala. No, koliko ste zadovoljni današnjom slikom Crne Gore?
MILOVAC: Ne mogu reći da sam zadovoljan, iako postoje određeni razlozi za optimizam. Međutim, kada govorimo o suštinskim promjenama, napredak je sporiji nego što bi trebalo da bude. Ključni problem ostaje činjenica da politička korupcija u Crnoj Gori nije skup pojedinačnih incidenata, već sistemski problem koji je decenijama ugrađivan u način funkcionisanja države. Takav sistem nije nastajao preko noći, pa se nije mogao ni promijeniti samo smjenom vlasti.
Vrijeme nakon 2020. godine nijesmo iskoristili na način na koji smo mogli i morali. Tada je postojala jedinstvena prilika da se ponudi sistemski odgovor na problem sistemske korupcije, da se reformišu institucije koje su bile zarobljene političkim uticajem, uspostave snažniji mehanizmi kontrole vlasti i stvore uslovi za istinsku odgovornost nosilaca javnih funkcija.
Umjesto toga, najveći dio političke energije potrošen je na ispunjavanje uskopartijskih interesa, preraspodjelu političke moći i obezbjeđivanje što bolje početne pozicije za naredne izborne cikluse. Umjesto dubokih reformi često smo svjedočili zamjeni jednih partijskih interesa drugim, dok su ključni problemi ostajali neriješeni.
To se posebno vidi u oblastima koje su od presudnog značaja za borbu protiv korupcije. Nijesmo dobili dovoljno snažne mehanizme za kontrolu političke korupcije, nijesmo riješili problem partijskog uticaja na zapošljavanje i upravljanje državnim resursima, a rezultati u oblasti finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine i dalje su ograničeni.
Posebno zabrinjava činjenica da zapošljavanje u državnim kompanijama ostaje praktično van domašaja ozbiljnije kontrole. Taj segment predstavlja jedan od najvažnijih mehanizama političkog uticaja na birače i jedan od ključnih razloga zbog kojih problem zloupotrebe javnih resursa nije suštinski riješen.
Najteži dio posla tek predstoji.
MONITOR: Kako vidite nalaze nedavno objavljenog Non paper-a?
MILOVAC: Nalazi pokazuju da između političkog optimizma koji prati evropske integracije i stvarnog stanja u oblasti vladavine prava i dalje postoji značajan jaz.
To ne znači da napretka nema. EK prepoznaje određene pozitivne pomake i činjenicu da je Crna Gora ostvarila napredak u pregovaračkom procesu. Međutim, jednako jasno poručuje da ključni problemi još nijesu riješeni.
Više nije dovoljno usvojiti zakon, formirati radnu grupu ili otvoriti istragu. Evropska unija traži pravosnažne presude, oduzetu nezakonito stečenu imovinu, transparentne institucije i mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou.
MONITOR: Tužilaštvo se oglasilo, zadovoljno svojim rezultatima u kontekstu tog dokumenta. Jeste li vi?
MILOVAC: Postoje pomaci i bilo bi nepošteno tvrditi da ih nema. Posljednjih godina otvoren je veći broj istraga, pokrenuti su postupci protiv pojedinaca koji su ranije bili praktično nedodirljivi i to predstavlja određeni napredak.
Međutim, mjerilo uspjeha su pravosnažne presude, odgovornost za korupciju na visokom nivou i trajno oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Imamo veliki broj predmeta koji godinama traju bez konačnog epiloga. Slučajeve koji su predstavljani kao istorijski iskoraci, a koji i dalje čekaju konačne sudske odluke.
Slučaj Telekom je možda najjasniji primjer koliko su institucionalni propusti iz prošlosti i danas prepreka ostvarivanju pravde. Nakon više od dvije decenije građani i dalje čekaju puni epilog afere koja je svojevremeno bila jedan od najvažnijih korupcionaških slučajeva u zemlji.
Zato bi bilo korisnije da institucije manje energije troše na samohvalu, a više na ostvarivanje mjerljivih rezultata.
MONITOR: Jeste li optimistični kada je u pitanju istinska demokratizacija Crne Gore i uspostavljanje vladavine prava?
MILOVAC: Optimista sam kada je u pitanju članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ali mnogo oprezniji kada govorimo o istinskoj demokratizaciji države i uspostavljanju održive vladavine prava.
Zabrinjava to što načajan dio političkih elita članstvo u EU i dalje posmatra kao konačni cilj reformskog procesa, a ne kao početak nove faze razvoja države.
Proces evropskih integracija nerijetko se koristi kao instrument političkog marketinga i populizma. Građanima se šalje poruka da će sam čin pristupanja EU riješiti najveći dio problema sa kojima se suočavamo. Iskustva brojnih država članica pokazuju da stvari nijesu tako jednostavne. Članstvo može stvoriti bolji okvir za razvoj, ali ne može zamijeniti kvalitet institucija, političku odgovornost i dosljednu primjenu zakona.
Premalo smo energije uložili u izgradnju institucija koje će moći da nose reforme i nakon formalnog završetka pregovora. Već bi trebalo razgovarati o mehanizmima koji će osigurati da ključne reforme ostanu održive i nakon pristupanja. To se posebno odnosi na pravosuđe, borbu protiv korupcije, kontrolu političke moći i zaštitu integriteta javnih institucija.
Konačni cilj ne treba da bude zatvaranje pregovaračkih poglavlja niti datum ulaska u EU. Cilj treba da bude izgradnja države u kojoj građani vjeruju institucijama zato što vide da zakon jednako važi za sve, da se javni resursi koriste u javnom interesu i da politička moć nije iznad pravila. Tek tada ćemo moći da kažemo da je proces evropskih integracija zaista uspio.
Otpor prema snažnijim mehanizmima za oduzimanje imovine postoji kod gotovo svih vlasti nakon DPS-a
MONITOR: Ministarstvo pravde najavilo je da priprema izradu posebnih zakona kojima bi uredilo oblast (zlo)upotrebe vještačke inteligencije (AI), a u tome će imati podršku italijanskog resora pravde. Dugo se vodila polemika o italijanskom modelu oduzimanja nezakonito stečene imovine, za koji se MANS zalagao. Jesmo li i normativno mogli bolje?
MILOVAC: Sigurno da jesmo. Crna Gora i dalje pokazuje ozbiljnu nesposobnost da dizajnira zakonodavni i institucionalni okvir koji bi državi dao stvarnu prednost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
MANS je godinama ukazivao da ta borba ne može biti uspješna ukoliko se država oslanja isključivo na dugotrajne i često neizvjesne krivične postupke. Iskustvo zemalja koje su ostvarile najbolje rezultate pokazuje da je jedan od najefikasnijih načina borbe protiv mafije oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Organizovani kriminal opstaje zahvaljujući ogromnim finansijskim resursima. Taj novac kriminalnim grupama omogućava ne samo luksuzan život, već i angažovanje najboljih pravnih timova, prikrivanje tragova novca, uticaj na svjedoke i, u najgorem slučaju, nastavak korumpiranja pojedinaca unutar institucija koje bi trebalo da ih procesuiraju. Zbog toga je oduzimanje imovine mnogo više od finansijske mjere – ono predstavlja način da se kriminalnim strukturama oduzme moć.
To je bila logika italijanskog modela kojem se MANS godinama divi i koji smo zagovarali. Nažalost, Crna Gora ni nakon promjene vlasti nije pokazala spremnost da prihvati takvu logiku. Posebno je teško razumjeti činjenicu da je otpor prema snažnijim mehanizmima za oduzimanje imovine ostao kod gotovo svih vlasti nakon DPS-a.
Danas je normativni okvir unaprijeđen u odnosu na raniji period, ali i dalje nije postavljen na način koji bi državi omogućio stvarnu stratešku prednost nad organizovanim kriminalom. Bez toga je teško očekivati trajne rezultate.
