Dan Slobodnog pristupa informacijama: I dalje teško do podataka o korupciji
Dokumenta koja mogu ukazati na korupciju, zloupotrebu ovlašćenja ili veze pojedinaca iz institucija sa organizovanim kriminalom i dalje su među informacijama do kojih se najteže dolazi. Promjena vlasti nije promijenila tu praksu, a novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama neće je promijeniti bez političke volje da se javnosti omogući kontrola rada državnih organa, saopštio je MANS povodom Međunarodnog dana univerzalnog pristupa informacijama.
Pojedine institucije i dalje ulažu više napora da pronađu razlog za uskraćivanje informacije nego da primijene zakon i omoguće uvid u svoj rad. Na zahtjeve ne odgovaraju, dostavljaju nepotpunu dokumentaciju ili se pozivaju na tajnost. Čak i kada građanin uloži žalbu i dobije odluku u svoju korist, presude i rješenja nerijetko ne garantuju da će institucija omogućiti pristup traženoj informaciji.
Posebno je zabrinjavajuće što od takvog postupanja nijesu izuzete ni institucije koje bi morale biti na prvoj liniji borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Upravo bi one morale da prepoznaju koliko su dokumenta važna novinarima, građanima i organizacijama civilnog društva za otkrivanje zloupotreba i korupcije.
Prema evidenciji MANS-a, među institucijama koje tokom 2025. godine najčešće nijesu odgovarale na zahtjeve bili su Ministarstvo unutrašnjih poslova, podgorička jedinica Uprave za nekretnine, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i Ministarstvo zdravlja. Po broju rješenja kojima se pristup zabranjuje izdvajali su se MUP, Ministarstvo odbrane i Agencija za nacionalnu bezbjednost. Na tajnost su se najčešće pozivali ANB i Ministarstvo odbrane.
Problemi se nastavljaju i ove godine. U prvih osam mjeseci među organima koji najčešće ćute bili su Ministarstvo javne uprave, MUP i Ministarstvo zdravlja. ANB je i dalje među institucijama koje se najčešće pozivaju na tajnost. MUP se, kao i prošle godine, pojavljuje i među organima koji ćute i među onima koji donose rješenja o zabrani pristupa.
Razmjere problema pokazuju postupci koje MANS mora da pokreće da bi došao do odgovora. Tokom 2025. podnijeli smo 1.804 žalbe zbog ćutanja administracije i 1.324 žalbe na odluke institucija. Od početka 2026. do 1. septembra podnijeli smo još 1.577 žalbi zbog ćutanja i 845 žalbi na odluke. U 711 slučajeva ove godine odgovor nije stigao ni nakon žalbe.
Uprkos preprekama, građani i novinari sve više koriste pravo na slobodan pristup informacijama. Tokom 2025. preko MANS-ove aplikacije za pametne telefone „Pitajte institucije“ podnijeta su 3.592 zahtjeva, odnosno oko dvije trećine od ukupno 5.462 zahtjeva koje je podnio MANS. Od početka ove godine do 1. septembra preko aplikacije je podnijeto 3.536 od ukupno 3.907 zahtjeva, što je oko 90 odsto.
Građani i novinari traže informacije pomoću kojih mogu da provjere kome je isplaćen javni novac, kako je zaključen ugovor, da li imovina funkcionera odgovara njegovim prihodima i kako su policija i druge službe postupale u konkretnim slučajevima. Zaštita podataka čije bi objavljivanje stvarno ugrozilo bezbjednost jeste opravdana, ali oznaka tajnosti ne smije automatski zatvoriti podatke važne za takve provjere. Svako ograničenje pristupa mora biti konkretno obrazloženo i odmjereno u odnosu na javni interes.
Novi zakon neće garantovati slobodan pristup informacijama ako se njegova primjena ponovo svede na to da građanin traži, institucija ćuti, a o dokumentu se godinama odlučuje po žalbama i tužbama. Za sada ne vidimo promjenu u postupanju koja bi pokazala da otvorenost postaje pravilo, naročito kada se traže podaci osjetljivi za nosioce vlasti.
Takva zatvorenost nosi dodatni rizik u susret izborima naredne godine, a slobodan pristup zvaničnim informacijama postaće važan i za odbranu od dezinformacija i mogućih hibridnih napada na Crnu Goru. Kada institucije kriju dokumenta ili mjesecima ćute na pitanja, ostavljaju prostor da se javna rasprava zasniva na glasinama, selektivno objavljenim podacima i tvrdnjama koje niko ne može da provjeri.
Pravovremeno objavljene odluke, ugovori i podaci o trošenju javnog novca daju novinarima i građanima mogućnost da takve tvrdnje uporede sa činjenicama. Zato otvorenost institucija u izbornoj godini nije samo pitanje poštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, već i pitanje otpornosti društva na manipulacije.
Borba protiv korupcije, koja ostaje jedan od ključnih izazova Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, ne može biti posao samo državnih organa. Novinari, građani i civilno društvo moraju imati mogućnost da nezavisno provjeravaju njihov rad. Prvi test spremnosti vlasti za takvu kontrolu jeste da li će na zahtjev za dokument koji joj može biti neprijatan odgovoriti potpuno i na vrijeme.
MANS
Pročitaj još:
Tužba Prve banke je klasičan primjer SLAPP-a
25/09/2026
