Sporazum sa UEA pred ustavnom provjerom
19/10/2026
MANS: Uprkos reformama, borba protiv korupcije i dalje bez dovoljno konkretnih rezultata
Evropska komisija ponovo upozorava na mali broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju, nedovoljno oduzimanje kriminalne imovine i ograničene rezultate Agencije za sprečavanje korupcije. Posebno upozorenje odnosi se i na međudržavne sporazume sa UAE, kojima je predviđeno izuzeće od pravila javnih nabavki.
Najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrđuje da Crna Gora, uprkos značajnom zakonodavnom i institucionalnom napretku, još uvijek nije obezbijedila dovoljno konkretnih rezultata u ključnim oblastima borbe protiv korupcije. Mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda za visoku korupciju, nedovoljni rezultati u konačnom oduzimanju kriminalne imovine i ograničen domet kontrole javnih funkcionera ostaju među problemima na koje Komisija ukazuje i ove godine.
MANS smatra da ovi nalazi pokazuju koliko je važno razlikovati formalni napredak u ispunjavanju evropskih obaveza od stvarnih rezultata u suzbijanju korupcije. Usvajanje novih zakona, institucionalne promjene i povećanje broja pokrenutih postupaka nijesu zamjena za pravosnažne sudske odluke, djelotvorne sankcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Iako Evropska komisija prepoznaje poboljšanje rezultata u predmetima visoke korupcije i kvalitetu optužnica, istovremeno upozorava da broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak i da mora biti povećan. Komisija posebno insistira na otklanjanju kašnjenja u krivičnim postupcima i obezbjeđivanju djelotvornih kazni koje će imati stvarni odvraćajući efekat.
Ovakve ocjene pokazuju da povećana aktivnost tužilaštva mora biti praćena odgovarajućim rezultatima pred sudovima. Bez pravosnažnih presuda u najznačajnijim slučajevima korupcije, teško je govoriti o uspostavljenom sistemu odgovornosti koji jednako važi za sve, bez obzira na političku ili ekonomsku moć pojedinaca.
Posebno zabrinjava ocjena Evropske komisije da je ukupan uticaj rada Agencije za sprečavanje korupcije i dalje uglavnom ograničen na administrativne provjere. Iako Komisija prepoznaje poboljšanja u funkcionisanju Agencije i procedurama kontrole imovinskih kartona, taj nalaz ukazuje na potrebu za mnogo snažnijim rezultatima suštinske kontrole imovine i prihoda javnih funkcionera.
MANS godinama upozorava da sistem kontrole imovine funkcionera ne smije biti sveden na provjeru formalne ispravnosti prijavljenih podataka. On mora omogućiti djelotvorno otkrivanje neprijavljene imovine, prikrivenog vlasništva, nezakonitog bogaćenja, neprijavljenih poklona i sukoba interesa. Bez takvih rezultata, čak i unaprijeđeni zakonski okvir neće obezbijediti stvarnu odgovornost javnih funkcionera.
Ni pitanje oduzimanja kriminalne imovine nije riješeno donošenjem novih zakona. Evropska komisija konstatuje napredak u primjeni mjera privremenog zamrzavanja i oduzimanja imovine, ali izričito upozorava da rezultati konačne konfiskacije ostaju nedovoljni i da ih je potrebno poboljšati. Komisija dodatno ukazuje na probleme koje nepotpun registar nepokretnosti stvara za finansijske istrage i oduzimanje imovine.
Ovakvi nalazi Evropske komisije dodatno potvrđuju opravdanost višegodišnjeg zalaganja MANS-a za uvođenje efikasnijeg sistema oduzimanja nezakonito stečene imovine, zasnovanog na iskustvima italijanskog antimafijaškog zakonodavstva. Takav model, koji omogućava oduzimanje imovine nezakonitog porijekla i nezavisno od pravosnažne krivične presude, uz odgovarajuće zakonske garancije, stvorio bi uslove za znatno djelotvorniju konfiskaciju kriminalnog bogatstva.
MANS godinama upozorava da se organizovani kriminal ne može suštinski oslabiti samo krivičnim gonjenjem njegovih pripadnika, ukoliko im se istovremeno omogućava da zadrže imovinu, kapital i ekonomsku moć stečenu kriminalnim aktivnostima. Trajno oduzimanje nezakonito stečenog bogatstva mora postati jedan od ključnih instrumenata borbe protiv organizovanog kriminala, jer bez razbijanja njegove finansijske moći nema ni dugoročnih rezultata u njegovom suzbijanju.
Posebno je značajno što Evropska komisija u dijelu izvještaja koji se odnosi na javne nabavke ponovo otvara pitanje međudržavnih sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Komisija konstatuje da Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina iz marta 2025. godine predviđa izuzeće ugovora, programa i sporazuma sa investitorima iz UAE od propisa o javnim nabavkama obje države.
Istovremeno, Evropska komisija zahtijeva da Crna Gora obezbijedi da sprovođenje tog i drugih sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa evropskim pravilima javnih nabavki niti da služi njihovom zaobilaženju.
Smatramo da ovo upozorenje dodatno potvrđuje potrebu za punom transparentnošću međudržavnih aranžmana, naročito kada se njima otvara mogućnost raspolaganja vrijednim državnim zemljištem i drugim javnim resursima. Međudržavni sporazumi ne smiju postati mehanizam za izbjegavanje konkurencije, javne kontrole i odgovornosti za odluke koje mogu imati dugoročne posljedice po javni interes.
U oblasti slobodnog pristupa informacijama Evropska komisija pozitivno ocjenjuje usvajanje novog zakonskog okvira, ali istovremeno konstatuje da problemi u njegovom sprovođenju i dalje postoje i insistira na djelotvornoj primjeni propisa.
Iskustvo MANS-a u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama pokazuje da brojne institucije i dalje koriste različite mehanizme kako bi od javnosti sakrile dokumentaciju i podatke koji mogu biti od ključnog značaja za otkrivanje korupcije, zloupotrebe javnih ovlašćenja i nezakonitog raspolaganja državnim resursima. Takva praksa ozbiljno ograničava mogućnost građanske kontrole rada institucija i otežava otkrivanje nepravilnosti, naročito u slučajevima koji uključuju javne funkcionere i politički ili ekonomski uticajne pojedince.
U takvim okolnostima, upozorenja Evropske komisije o nedovoljnim konačnim rezultatima u borbi protiv visoke korupcije nijesu iznenađenje. Teško je očekivati djelotvornu borbu protiv korupcije u sistemu u kojem institucije i dalje uskraćuju pristup informacijama koje bi mogle ukazati na nezakonito postupanje. Smatramo da transparentnost nije samo administrativna obaveza, već jedan od osnovnih preduslova za otkrivanje korupcije i uspostavljanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija.
Ovogodišnji, znatno pozitivniji izvještaj Evropske komisije mora se shvatiti prije svega kao podsticaj za nastavak i produbljivanje reformi, naročito u oblasti borbe protiv korupcije, a nikako kao signal da je urađeno dovoljno. Bilo bi pogrešno zaključiti da će samo formalno članstvo u Evropskoj uniji, bez suštinskih promjena u funkcionisanju institucija, biti dovoljno da se korupcija suzbije i uspostavi vladavina prava.
Proces evropskih integracija predstavlja priliku da Crna Gora izgradi snažne, nezavisne i odgovorne institucije, sposobne da se nose sa ogromnim poslom koji predstoji i nakon pristupanja Evropskoj uniji. Taj proces ne smije biti sveden na ispunjavanje administrativnih obaveza, usvajanje zakona i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već mora dovesti do trajnih promjena u načinu na koji država funkcioniše i odnosi se prema svojim građanima.
Krajnji cilj evropskih integracija ne smije biti samo članstvo u Evropskoj uniji, već društvo u kojem evropske vrijednosti nijesu samo dio političkih govora, deklaracija i promotivnih kampanja, već sastavni dio svakodnevnog života svakog građanina Crne Gore. To podrazumijeva institucije koje postupaju po zakonu, pravdu dostupnu svima, odgovornost nosilaca javnih funkcija i državu u kojoj niko nije iznad zakona.
Zato pozitivne ocjene Evropske komisije treba da budu dodatna obaveza da se započete reforme sprovedu do kraja, a ne povod za samozadovoljstvo postignutim. Stvarni uspjeh evropskih integracija mjeriće se time koliko su institucije sposobne da zaštite javni interes, otkriju i sankcionišu korupciju i obezbijede da vladavina prava postane stvarnost, a ne samo obećanje.
Dejan Milovac
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a
