AMANDMANI NVO MANS NA PREDLOG ZAKONA O DOPUNI CARINSKOG ZAKONA, koji je bio na dnevnom redu prvog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2015. godini (zasjedanje počelo 26. januara 2015. godine)
SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, januar 2015.godine
Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o dopuni Carinskog zakona podnosimo sljedeći amandman:
- AMANDMAN 1
Član 1 Predloga zakona briše se.
OBRAZLOŽENJE
Predlogom člana 1 Predloga zakona o dopuni Carinskog zakona, onako kako ga je utvrdila Vlada, država bi se svjesno odrekla prihoda koji bi budžet ostvario po osnovu naplate carine za uvoz opreme i materijala od strane investitora, odnosno potpisnika ugovora o izvođenju radova sa investitorom, koji služe za izgradnju i opremanje ugostiteljskog objekta pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije i prerađivačkog kapaciteta u poljoprivredi.
Istovremeno, ukoliko bi Vladin predlog izmjene bio prihvaćen, na taj način bi bio povrijeđen ustavni princip jednakosti građana koji nalaže jednako postupanje u istim pravnim situacijama, te prekršen član 142. stav 2. Ustava Crne Gore koji propisuje da je svako dužan da plaća poreze i druge dažbine.
Potpuno je nejasno zašto se luksuzni ugostiteljski objekti sa pet i više zvjezdica oslobađaju plaćanja carine na uvoz opreme i materijala, i na taj način se dovode u povoljniji i privilegovan položaj u odnosu na ostale ugostiteljske objekte koji plaćaju carine.
Nadalje, naročito je neopravdan zahtjev da se od plaćanja carine oslobodi uvoz opreme i materijala za energetske objekte za proizvodnju električne energije, posebno zbog činjenice da Vlada Crne Gore, ali i niz privatnih investitora najavljuju gradnju niza novih energetskih objekata za proizvodnju električne energije. Prije svega, Vlada najavljuje gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, za koji bi se morala uvesti oprema i materijal za postrojenje, koja faktički predstavlja osnov termocentrale Drugog bloka. Kada se ima u vidu da se radi o opremi i materijalu koji može da košta i do 200 miliona eura, jasno je šta bi oslobađanje plaćanja carina u konkretnom slučaju značilo za državni budžet i koliko bi se značajnog prihoda po ovom osnovu unaprijed odrekla. Takođe, potpuno neopravdano bi od plaćanja carine na uvoz opreme i materijala bile oslobođene i privatne kompanije koje su na tenderima izabrane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Prema poslednjim zvaničnim podacima, Vlada je do kraja 2014. godine sa privatnim koncesionarima imala zaključene ugovore za izgradnju 41 male hidrocentrale na 21 vodotoku, što dovoljno govori u prilog tome kolika će biti šteta za državni budžet po osnovu odricanja naplate carina na opremu i materijala za ove energetske objekte.
Konačno, kada su u pitanju oslobođenja od naplate carina po osnovu uvoza opreme i materijala za prerađivačke kapacitete u poljoprivredi, nejasno je o kojim se prerađivačkim kapacitetima radi i u kojim granama poljoprivrede, a što će svakako narušiti princip jednakosti poreskih obaveza poljoprivrednih proizvođača.
Pored toga, Vladinim predlogom država se takođe potpuno neopravdano odriče i prihoda od plaćanja carine za uvoz proizvoda koji se vrši na osnovu ugovora o kreditu, odnosno zajmu zaključenog između Crne Gore i međunarodne finansijske organizacije, odnosno druge države ili treće strane u kojem se Crna Gora pojavljuje kao garant, u dijelu koji se finansira dobijenim novčanim sredstvima, ako je tim ugovorom predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati carinske dažbine.
Nejasno je o kakvim se proizvodima radi, a Vlada se nije potpudila da u obrazloženju to definiše. S obzirom na zaključeni ugovor o kreditu sa kineskom EXIM bankom za izgradnju autoputa Bar-Boljare, odobreni kredit od Abu Dabi Fonda za razvoj za projekte u oblasti poljoprivrede, kao i ugovor o kreditu koji se najavljuje za gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, opravdana je sumnja da će uvoz proizvoda koji će se vršiti na osnovu ovih ugovora, biti oslobođen plaćanja carinskih dažbina, čime će budžet Crne Gore pretrpjeti ogromnu štetu.
Isto tako, značajno je napomenuti da Uredba Vijeća Evropske zajednice broj 1186/09 od 16. novembra 2009. godine o uspostavljanju sistema oslobođenja od carina u Evropskoj uniji, ne sadrži oslobođenja od plaćanje carina na način na koji to Vlada predlaže, kao i da praksa u regionu ne sadrži oslobođenje plaćanja carine ove vrste.
Stoga se gore navedenim amandmanom, a shodno osnovnom ustavnom principu jednakosti i ekonomskim interesima države, predlaže da se član 1 Predloga zakona izbriše.
SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, januar 2015.godine
Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o dopuni Carinskog zakona podnosimo sljedeći amandman:
- AMANDMAN 2
Član 2 Predloga zakona briše se.
OBRAZLOŽENJE
S obzirom na predloženo brisanje člana 1 Predloga zakona, ne postoji potreba da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.
