Kotor je pod lupom UNESCO zbog posljedica prekomjerne urbanizacije ovog zaštićenog područja
Arhitektonski fakultet nije imao adekvatnu dozvolu za izradu Studije procjene uticaja na baštinu i Prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora (HIA), kojom Vlada nastoji da spriječi Organizaciju za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO) da skine ovaj grad sa liste svjetske kulturne i prirodne baštine.
To dokazuju dokumenti do kojih je došla Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Kotor je pod lupom UNESCO zbog posljedica prekomjerne urbanizacije ovog zaštićenog područja.
Prema dokumentima do kojih je došao MANS, podgorički Arhitektonski fakultet, u vrijeme kada je sa Ministarstvom kulture sklopio ugovor o izradi te HIA, nije imao potrebnu konzervatorsku licencu, već je dobio tek tri mjeseca kasnije.
Iz Ministarstva kulture “Vijestima” tvrde da “kako tada, tako ni sada nije potrebno posjedovanje konzervatorske licence za izradu Procjene uticaja na baštinu”, te da je stoga HIA koju je u septembru 2017. uradio Arhitektonski fakultet validan dokument.
Ugovor o finansiranju ovog projekta, vrijednog 50.000 eura, u decembru 2016. potpisali su tadašnji ministar kulture Janko Ljumović i dekan Arhitektonskog fakulteta Svetislav Popović.
Arhitektonski fakultet ugovorom je preuzeo obavezu da do 1. septembra 2017. izradi sveobuhvatnu Procjenu uticaja na baštinu (HIA), zasnovanu na smjernicama ICOMOS-a, „u vezi sa Procjenom uticaja na baštinu za kulturna dobra sa liste Svetske baštine kako bi se uspostavio jasan okvir za zaštitu izuzetne univerzalne vrijednosti kultunog dobra i njegove karakteristike, te promovisati održivi i kompatibilni oblici razvoja“.
Izradu ovog dokumenta od Vlade je UNESCO, na zasjedanju u julu 2016.
Vlada je u februaru 2017. usvojila Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora. Planom je Arhitektonski fakultet „prepoznat kao nosilac izrade predmetne procjene“, dok su partneri na izradi HIA Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO.
U trenutku zaključenja ugovora, stoji u dokumentima do kojih je MANS došao, Arhitektonski fakultet nije posjedovao konzervatorsku licencu.
Izdata mu je tek tri jeseca kasnije – 6. marta 2017, na osnovu prijave podnesene Komisiji za izdavanje konzervatorske licence u decembru 2016. i dopunjene dokumentacije iz februara 2017.
To znači da Arhitektonski fakultet nije imao konzervatorsku licencu ni u vrijeme kada ga je, usvajajući Akcioni plan za očuvanje Kotora na listi UNESCO-a 2. februara 2017, Vlada Crne Gore „prepoznala kao nosioca izrade“ ključnog dokumenta – HIA studije.
“Imajući u vidu da procjena uticaja na baštinu – HIA, tada nije bila prepoznata u nacionalnom zakonodavstvu, to nije bilo potrebno da nosilac izrade iste posjeduje konzervatorsku licencu, budući da se ista izdaje za izradu studije zaštite kulturnih dobara, za izradu konzervatorskih projekata i za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, a u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
Konzervatorska licenca nije uslov za izradu Procjene koju je Vlada donijela”, tvrde u resoru, na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović.
Kapetanović: Logično je da takvu studiju radi neko ko ima iskustva sa kulturnom baštinom
Eksperti koji stalno upozoravaju na uništavanje Kotora, smatraju da ima mnogo nedefinisanih stvari “koje omogućavaju da se visokostručnim poslovima izrade HIA bave i oni kojima to nije prevashodna djelatnost, poput Arhitektonskog fakulteta”.
„Kada se ušlo u njenu izradu, HIA nije bila zakonski definisana kod nas. Čak ni najnovijim izmjenama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora iz ove godine, nije jasno definisano ko može da radi HIA i da li su mu za to potrebne konzervatorske licence. U svakom slučaju, logično bi bilo da to radi neko ko ima iskustva sa kulturnom baštinom“, kazala je za „Vijesti“ arhitektica-konzervatorka Aleksandra Kapetanović iz NVO „Expeditio“ iz Kotora, inače članica Savjeta za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora.
