Zvanični podaci Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije pokazuju da su u periodu od parlamentarnih do predsjedničkih izbora, u samo tri kategorije, promijenjeni podaci za čak 25.000 birača, pa MANS poziva to Ministarstvo da nam omogući praćenje promjena biračkog spiska, kako bi time doprinijeli povećanju povjerenja u institucije ili razotkrivanju njihovog nezakonitog rada.
Prema podacima Ministarstva, izvršeno je preko 25.000 izmjena po osnovu promjene datuma prijave poslednjeg prebivališta, datuma doseljenja u Crnu Goru i takozvanih „ostalih promjena“, koje u zakonu nisu precizirane.
MANS je uporedio numeričke tabelarne prikaze podataka o promjenama nastalim u biračkim spiskovima između parlamentarnih izbora 2009. i 2012. godine, kao i lokalnih i predsjedničkih izbora održanih ove godine, koje je objavilo Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije.
Ti podaci su potvrdili naše sumnje da birački spiskovi nisu vođeni na adekvatan način, te da su u vrlo kratkom periodu vršene neobjašnjivo velike izmjene.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo, uoči predsjedničkih izbora hiljadama ljudi je promijenjen datum prijave poslednjeg prebivališta u poređenju sa prethodnim izborima. Na osnovu prebivališta se, inače, određuje biračko mjesto na kome lice može ostvariti pravo glasa, a zakon propisuje i obavezne dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, kao osnov za glasačko pravo.
U periodu od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora do lokalnih izbora u Nikšiću i Andrijevici održanih ove godine, izvršeno je čak 4.408 izmjena, odnosno u prosjeku 45,4 izmjene dnevno. Od ukupnog broja promjena, najviše ih je izvršeno u Podgorici, čak 96%. Nakon izbora u Nikšiću, dinamika vršenja izmjena je znatno opala, pa je tako u prosjeku vršeno 7,8 promjena dnevno, od čega je u Podgorici vršena tek svaka šesta promjena. Ukoliko ove podatke uporedimo sa periodom između parlamentarnih izbora održanih 2009. i onih održanih 2012. godine, zaključujemo da je za tri godine i šest mjeseci izvršeno samo 2.966 promjena, odnosno u prosjeku 2,3 izmjene dnevno.
Mijenjani su i podaci o datumu doseljenja u Crnu Goru. Inače, zakon propisuje da stranci mogu dobiti crnogorsko državljanstvo samo ako žive u Crnoj Gori najmanje 10 godina, odnosno pet za slučaj da su u braku sa crnogorskim državljaninom, pa izmjena datuma dolaska u Crnu Goru može direktno uticati na biračko pravo ovih lica.
U periodu između parlamentarnih i lokalnih izbora izvršeno je čak 4.920 promjena, odnosno prosječno 50 dnevno. Najviše promjena izvršeno je u Podgorici – 99,3% od ukupnog broja. Nakon lokalnih izbora značajno se smanjuje dinamika vršenja ovog tipa promjena, na samo 2,3 izmjene dnevno, dok i broj izmjena u Podgorici drastično opada. Da se i ovdje radi zaista o velikom broju izmjena najbolje govori podatak da su u periodu između parlamentarnih izbora 2009. i 2012., odnosno za tri godine i šest mjeseci izvršene svega 332 ovakve izmjene.
Posebno je zanimljiva stavka „ostale promjene“, gdje je za samo dva mjeseca, između lokalnih i predsjedničkih izbora izvršeno preko 10.000 izmjena ili 150 dnevno. Prethodno, u periodu od parlamentarnih do lokalnih izbora, u ovoj kategoriji je izvršeno 4.829 izmjena, odnosno 50 dnevno.
Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije i dalje ćuti i neće javnosti da objasni koje vrste promjena se vode pod tom stavkom, kada već imamo posebne podatke za promjenu imena i/ili prezimena, matičnog broja, datuma prebivališta i doseljenja u Crnu Goru.
Naime, ova kategorija se može odnositi na promjene biračkog mjesta, nastale zbog promjene prebivališta. Međutim, broj promijenjenih prebivališta u periodu od parlamentarnih do predsjedničkih izbora je oko 5.000, a broj „ostalih izmjena“ preko 15.000. Stoga je očigledno da ova sporna stavka sadrži i neke promjene, koje nisu zakonom precizirane i očekujemo da Ministarstvo pod hitno objasni kakve promjene su vršene sa preostalih 10.000 birača i da li je bilo kršenja zakona.
MANS očekuje da će Vlada konačno omogućiti zainteresovanim NVO da pristupe podacima na osnovu kojih su vršene izmjene u biračkom spisku, umjesto tajnih prezentacija za međunarodnu zajednicu i nemuštih saopštenja za medije. Samo na taj način, po ugledu na posmatrače izbornog procesa, NVO sektor bi imao mogućnost da prati promjene biračkog spiska i time doprinese povećanju povjerenja u institucije ili razotkrivanju njihovog nezakonitog rada.
MANS
