Autor: Tina Popović (ND Vijesti)
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović sakrila je od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura.
Zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da Perović nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji kojom “Vijesti” raspolažu, Perović je stan prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, direktorici Agencije je isplaćeno 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je Perović imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Izvod iz kuporodajnog ugovora
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Podatke o prodaji stana Perović, „Vijesti” su pribavile uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima.
“Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović nije imala zakonsku obavezu, kao što je nema niti jedan drugi javni funkcioner, da prilikom prodaje nekretnine dostavi izvještaj o uvećanju imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom slučaju ne radi o uvećanju imovine, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu. Direktorica Perović je obavijestila Agenciju o prodaji predmetnog stana i dostavila ugovor”, odgovorili su iz Agencije na pitanje “Vijesti” zbog čega Perović nije prijavila promjenu imovine nakon prodaje stana, odnosno zbog čega ta transakcija nije evidentirana u zvaničnoj bazi, dostupnoj javnosti.
Zakon o sprečavanju korupcije je jasan – vanredni izvještaj podnosi se u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Taj propis, takođe, predviđa novčanu sankciju u rasponu od 500 eura do 2.000 eura za javne funkcionere koji nijesu ispunili zakonske obaveze.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da ASK nastavlja da radi na uspostavljanju prakse, u najmanju ruku, kreativnog tumačenja zakona, na šta je MANS već ranije upozoravao.
“Još na primjeru bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice smo ukazivali da postoji realna opasnost da tumačenje o ‘promjeni oblika imovine’ bude neformalno usvojeno od strane ASK-a kao pravilo po kojem će se odlučivati u sličnim slučajevima i kada to nekome bude odgovaralo”, kazao je Milovac.
Iz MANS iznova ukazuju na potrebu da ASK kao institucija bude iz temelja reformisana, a zakonski okvir bude usklađen sa onime što su evropski standard i uzme u obzir ono što su specifičnosti konteksta Crne Gore.
“Mi već godinama imamo instituciju čiji rukovodeći kadar ne može biti model ponašanja bilo kom javnom funkcioneru kada je u pitanju profesionalni integritet, ali kako i na ovom slučaju vidimo, ni bazično poštovanje zakona i propisa ove države. Posebno je problematično što govorimo o jednoj od institucija koja bi, kada je u pitanju provjera imovine, trebalo da bude prva odbrana od konflikta interesa i korupcije”, upozorava Milovac.
VESNA MEDENICA “NULTI SLUČAJ”
Odgovorom koji se odnosi na Perović, Agencija je i zvanično obavijestila funkcionere da prodaja nepokretnosti ne predstavlja promjenu imovine.
Međutim, Agencija je takav stav prvi put obznanila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
U obrazloženju odluke, koju potpisuje tadašnji pomoćnik direktora Savo Milašinović, stoji da je za tadašnju šeficu Vrhovnog suda u 2016. godini izvršena provjera i da nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja u odnosu na podatke koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa.
Medenica je u julu 2015. prodala više od 27.000 metara kvadratnih za 139.000 eura, a nikada nije podnijela vanredni izvještaj o uvećanju imovine, iako je tadašnji Zakon o konfliktu interesa propisivao da je, zbog promjene u imovini većoj od 5.000 eura, morala podnijeti posebni imovinski karton.
Podaci kolašinskog Sekretarijata za privredu i finansije, u koje je 2019. imao uvid Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Medenica svoje parcele u selu Ravni prodala po cijeni koja je čak deset puta bila veća od tržišne procjene.
Kolašinski Sekretarijat za privredu i finansije 2015. je utvrdio da je tržišna vrijednost oko 27.000 metara bila nešto više od 12.000 eura, odnosno u prosjeku oko 0,40 eura po kvadratu. Medenica je to zemljište prodala za oko pet eura po kvadratu, odnosno deset puta više od tržišne cijene po kojoj je Opština Kolašin obračunala porez.
Ona je, nakon što je MANS objavio istraživačku priču, u reagovanju tvrdila da je zemljište prodala “ispod cijene”.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i više drugih osoba, za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.
SLUČAJ BIVŠEG DIREKTORA ASK SRETENA RADONJIĆA
Ni Perovićkin prethodnik, bivši direktor Agencije Sreten Radonjić nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, koji je dobio od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020.
Tako je tek nakon dvije godine postalno poznato da Radonjić vraća mjesečno 73,5 eura za kredit koji mu je Vladina Komisija za stambena pitanja dodijelila u januaru 2018. godine, a kojim, kako je prijavio, raspolaže od 21. decembra iste godine.
Iz Agencije su tada “Vijestima” kazali da je Radonjić sve uradio po Zakonu, odnosno da je naknado prijavio kredit. Radonjić je u avgustu kazao da do tada “nijesam realizovao navedena kreditna sredstva (adaptacijom, kupovinom i sl.), pa samim tim to nije ni moglo biti evidentirano kao promjena u imovinskom kartonu za 2018. godinu”.
SLUČAJ IVANA BRAJOVIĆA
Nedavno je Perović stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura.
Obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine – iz nepokretne u pokretnu”.
U odluci stoji da se Brajović nije ogriješio o tadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i da nije imao obavezu da podnese vanredni izvještaj usljed promjene imovine više od 5.000 eura, iako je zemljište u Kosiću 2013. prodao za 150.000.
Perović još navodi da je, tokom ispitnog postupka, Brajović saopštio da je zemlju prodao “da bi vratio dugove koje je imao”.
“…Odnosno da je u potpunosti vratio dugove koje je imao kod Podgoričke banke. Smatra da je tu promjenu prijavio kroz izvještaj o imovini i prihodima za 2013. gdje nije naveo da postoji kredit kod Podgoričke banke, koji je prijavio u izvještaju za 2012. godinu”, stoji u odluci Perović, koja je anonimizirana, ali se iz sadržine zaključuje o kojem je funkcioneru riječ.
Dalje se navodi da je Agencija izvršila uvid u svoju bazu podataka, Ugovor o kupoprodaji zemljišta, uvid u kreditni nalog o izmirenju dugova prema Podgoričkoj banci od 30. decembra 2013, ali i kreditni nalog prema Atlas banci od istog datuma.
“Uvidom u Ugovor o kupoprodaji od 26. oktobra 2013. utvrđeno je da je bivši javni funkcioner … prodao privrednom društvu ‘Free energy’ imovinu označenu u listu nepokretnosti br. 39 KO Jastreb, kao katastarska parcela 3005, Kosić, livada 3. klase, površine 4.467 kvadrata, za iznos od 150.000 eura. Uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Podgoričkoj banci, utvrđeno je da je bivši javni funkcioner uplatio na račun Podgoričke banke 49.097 eura na ime stambenog kredita”, navodi se u odluci.
Agencija je, stoji u odluci, uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Atlas banci, sada u stečaju, utvrdila da je Brajović na račun te banke uplatio 70.535,93 eura. Agencija, međutim, ne navodi koja je svrha uplate Brajovića Atlas banci.
Prema dostupnim podacima, Brajović je u godišnjem izvještaju o imovini i prihodima za 2012. godinu prijavio tri kreditna zaduženja i to u Podgoričkog (50.000 eura), Hypo Alpe adria (60.000 eura) i Crnogorskoj komercijalnoj banci (30.000). Nije imao zaduženja u Atlas banci, u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića.
Godinu kasnije, nakon prodaje zemljišta, prijavljuje kreditna zaduženja u Hypo Alpe Adria i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Duško Knežević je početkom 2019. doveo u vezu prodaju zemljišta u Kosiću sa otplatom duga Brajovića po rivolving kartici u Atlas banci. Taj dug Brajović nikada nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, a prema tadašnjim tvrdnjama Kneževića, radilo se o oko 50.000 eura.
“Još od 2013. godine prema Atlas banci nemam nikakvih dugovanja. Na novinarsko interesovanje sam već odgovorio da sam dugovanje na kartici izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. O tome postoji dokumentacija kod svih nadležnih organa, kojima sam ovu transakciju blagovremeno prijavio. Zemlju sam prodao zainteresovanom pravnom licu, o čemu je sačinjen notarski akt. I o tome posjedujem urednu dokumentaciju”, saopštio je tada Brajović.
On od 2013. do danas nije prijavio gotovinu ili ušteđevinu, iako bi trebalo da je u plusu tridesetak hiljada eura nakon izmirenja dugovanja prema dvije banke, što je kao dokaze u postupku dostavio Agenciji.
“Ugovor nije ugovor…”
Pred podgoričkim Osnovnim sudom prošle sedmice održano je pripremno ročište po tužbi države Crne Gore protiv Jelene Perović.
Država Crna Gora traži da direktorica Agencije za sprečavanje korupcije nadoknadi tržišnu vrijednost stana koji je dobila po povoljnim uslovima jer je prekršila ugovor koji je, kao tadašnji sudija, početkom 2018. potpisala sa Osnovnim sudom Cetinje.
Prema dokumentima sa suđenja, do kojih su “Vijesti” došle, punomoćnik Perović, advokat Nikola Martinović tvrdio je da taj ugovor “nije ugovor o kupoprodaji nepokretnosti stana”.
“…Jer u tom trenutku predmet ugovora ne postoji, kao ni zgrada, kao ni stan. Stoga se tim ugovorom ne može riješiti stambeno pitanje”, kazao je Martinović, stoji u zapisniku sa pripremnog ročišta.
Sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke, koji treba da izvrši procjenu nepokretnosti od skoro 87 kvadrata, koju je Perović dobila po posebnim uslovima, a onda prodala.
Država je spor protiv direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022. MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.
Prema ugovoru, koji je tada MANS dostavio instituciji Zaštitnika, Perović nije ispunila obavezu predviđenu ugovorom – nije ostala na funkciji sudije pet godina, odnosno do 2023. godine, već je prešla na čelo Agencije, a stan prodala.
Šta je Perović prijavila za 2022. godinu
Plata direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (AKS) Jelene Perović tokom 2022. godine uglavnom je iznosila 1.715 eura, dok je tokom deset mjeseci primala varijabilu od oko 440 eura.
Prema izvještaju o prihodima i imovini, Perović je kao članica Radne grupe za utvrđivanje liste javnih funkcionera primala mjesečno dodatnih 400 eura.
U njenom imovinskom kartonu piše da je kao predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u februaru i julu prošle godine primila 100 i 200 eura, a u septembru kao predavač u “Congres travelu” naknadu od 150 eura.
Direktorica ASK-a navela je da je vlasnica dvosobnog stana od 69 kvadrata. Prijavila je da ima 7.000 eura gotovine i da ima stambeni kredit od 75.000 eura, koji vraća u mjesečnim ratama od 494 eura. U imovinskom kartonu piše i da ima dva kredita po osnovu kartica visa gold i master gold, u iznosu od 2.000 i 1.000 eura, koje vraća u ratama od 367,21 i 32,30 eura.
U odnosu na godišnji izvještaj o imovini i prihodima za 2021, Perović je izostavila hipotekarni kredit u iznosu od 36.000 eura.
Funkcioneri, prema Zakonu, godišnji izvještaj o imovini i prihodima za prethodnu treba da predaju najkasnije do kraja marta tekuće godine.
