Prijestonica Cetinje je u prošloj godini umjesto planiranih 40 hiljada eura za isplatu jednokratnih socijalnih naknada potrošila čak 92,3 hiljade, od čega su najveće sume isplaćene u predizbornim periodima uoči lokalnih i predsjedničkih izbora, otkrivaju najnoviji podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a.
Naime, podaci o realizaciji potrošnje budžeta za socijalnu pomoć pokazuju da Prijestonica nije imala ovih isplata u januaru 2013. godine, da bi u februaru i martu, udarnim predizbornim mjesecima za predsjedničke izbore, bilo isplaćeno po šest hiljada eura, dok je u aprilu, odnosno mjesecu održavanja samih izbora, bilo isplaćeno čak 14 hiljada eura.
Već u narednim, postizbornim mjesecima je zabilježen pad u isplatama socijale. Tako je u maju dato svega 3,4 hiljade eura po osnovu jednokratnih socijalnih pomoći, u junu 4,8 hiljada, julu 5,2 hiljade, u avgustu je isplaćeno šest i po hiljada i u septembru 4,2 hiljade eura.
Već sa pribilžavanjem lokalnih izbora na Cetinju, bilježi se nagli skok u isplatama jednokratnih socijalnih davanja, pa su u predizbornom oktobru isplaćene 14,3 hiljade, a u izbornom novembru gotovo 16 hiljada eura, što znači da je samo za ta dva mjeseca isplaćena trećina ukupnog novca koji je prošle godine Prijestonica potrošila za socijalu.
Pojedinačne prosječne isplate uoči lokalnih izbora iznosile su 150 eura, a pored toga, i u decembru, neposredno po završetku izbora, je bilo značajnih isplata, odnosno dato je dodatnih 12 hiljada eura.
Kada se ima u vidu da je Budžetom Prijestonice za 2013. godinu bio opredijeljen iznos od 40 hiljada eura za isplatu socijale, te da su ova sredstva gotovo duplirana zbog davanja u predizbornim periodima, osnovana je sumnja da je isplata socijalnih naknada iskorištena za politički uticaj na terenu i kupovinu glasova u korist Demokratske partije socijalista (DPS).
Sa druge strane, ovakvim trošenjem novca iz opštinske kase prekršen je Zakon o budžetu zbog čega je MANS podnio krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića i sekretara Sekretarijata za finansije i razvoj preduzetništva Zorana Jovićevića, kao odgovornih lica za potrošnju novca građana Prijestonice.
Naime, Zakonom o budžetu definisano je da se sredstva sa jedne budžetske linije mogu uvećati maksimalno do 10 odsto, osim ukoliko se ne pristupi rebalansu budžeta. Kako u 2013. godini nije bilo rebalansa budžeta Prijestonice, to znači da je za socijalnu pomoć moglo da bude potrošeno najviše 44 hiljade eura, a isplaćeno je čak 92,3 hiljade eura, čime su Bogradović i Jovićević prekoračili službena ovlašćenja i teško zloupotrijebili službeni položaj.
Štaviše, zvanični podaci pokazuju da je već za prvih devet mjeseci Prijestonica Cetinje premašila iznos opredijeljen za isplatu socijalne pomoći za preko 10 hiljada eura, odnosno za čak 25 odsto od ukupno izdvojenih budžetskih sredstava za 2013. godinu, ali to nije spriječilo Bogdanovića i Jovićevića da nastave sa zloupotrebama i znatno uvećaju isplatu socijale.
Pored toga, vrlo je simptomatično sa koje budžetske linije je obezbijeđen dodatni novac za socijalne naknade, budući da u Prijestonici tvrde da nijesu donosili odluke o preusmjeravanju sredstava. Naime, na zahtjev MANS-a da dostave sve odluke o preusmjeravanju sredstava u 2013. godini, iz Sekretarijata za finansije i razvoj preduetništva su odgovorili da ih ne posjeduju.
I najnoviji podaci Istraživačkog centra MANS-a novi su dokazi da se državni resursi teško zloupotrebljavaju u izbornim periodima, kako bi se ostvarila prednost na „terenu“ za političku strukturu vladajuće DPS, kojom je narušena ravnopravnost glasanja na nedavnim lokalnim izborima u Prijestonici, ali i na izborima za predsjednika Crne Gore.
Ovo istraživanje urađeno je uz podršku Evropske unije i Ministarstva inostranih poslova Švajcarske. Sadržaj istraživanja predstavlja mišljenje MANS-a i ne odražava stavove donatora.
„Fantomske isplate“ uoči parlamentarnih izbora
MANS je ranije objavio da je uoči vanrednih parlamentarnih izbora u oktobru 2012. godine na ime jednokratne novčane pomoći Prijestonica isplatila preko 29 hiljada eura, što je bilo čak deset puta više od prethodnog mjeseca te godine.
Veći dio te sume (23.400 eura) odnosio se na takozvane „fantomske isplate“, koje su realizovane kroz osam velikih uplata za veći broj lica odjednom, kojima je prosječno isplaćivano od 50 do 150 eura.
Ovakav način isplate jednokratne novčane pomoći odgovara modelu koji je korišćen u Pljevljima gdje se tako isplaćen novac dalje koristio za kupovinu glasova na terenu. MANS je ranije na primjeru Pljevalja razotkrio partijsku šemu DPS-a za kupovinu glasova kroz isplatu socijalnih pomoći, koja se koristi i u drugim opštinama.
