Pozitivno mišljenje o kandidaturi Crne Gore za članstvo u EU i Izvještaj o napretku koje je juče objavila Evropska Komisija, ostavljaju veoma malo prostora za slavlje, imajući u vidu brojne kritika koje su upućene državnoj administraciji za loše rezultate u sprovođenju ključnih reformi.
Evropska komisija je i u ovom izvještaju o napretku Crne Gore ponovo ukazala na već poznate nedostatke konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala što se već postala konstanta većine izvještaja i analiza o Crnoj Gori. Nepostojanje političke volje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno one na najvišim nivoima vlasti, niski administrativni kapaciteti i neefikasnost javne uprave su ocjene koje se iz godine u godinu ponavljaju, bez vidljivog napretka i konkretnih rezultata u ovim oblastima.
Tako je, ponovo, prepoznato da crnogorski Parlament ne koristi adekvatno svoju nadzornu funkciju, kako bi na nezavisan i odgovoran način kontrolisao rad Vlade a sudstvu, tužilaštvu i policiji se spočitava nedostatak političke nezavisnosti, što dovodi do problema u istragama i presuđenju korupcije na najvišim nivoima. Evropska Komisija ponovo izražava velika zabrinutost što Zakon o sprječavanju sukoba interesa nije usklađen sa evropskim standardima, i što se poslanicima omogućava da obavljaju izvršne i funkcije u upravnim odborima državnih preduzeća.
Komisija kao poseban problem ističe činjenicu da se antikorupcijsko zakonodavstvo ne implementira adekvatno, te da su institucije sistema slabe i visoko politizovane. Štaviše, kao jedan od ključnih problema potencira se i nepostojanje adekvatnog sistema za praćenje postupanja u slučajevima koji se odnose na korupciju, od istraga, preko optužnica a zaključno sa pravosnažnim sudskim presudama.
Navodi se da je potrebna snažna politička volja da se značajno unaprijede učinci u ukupnoj borbi protiv korupcije, te da poseban problem predstavlja korupcija u oblastima prostornog planiranja i divlje gradnje.
Kao poseban problem Komisija ističe nedostatak slobode medija, i činjenicu da se kaznama za klevetu i duševne bolove guši sloboda medija i istraživačko novinarstvo.
Kao posebne prioritete koje je neophodno ostvariti, Evropska Komisija navodi depolitizaciju državne uprave, depolitizaciju i jačanje nezavisnosti i odgovornosti sudstva i tužilaštva, poboljšanje antikorupcijskog pravnog okvira i implementiranje predviđenih reformi, uključujući uspostavljanje mehanizma za praćenje slučajeva korupcije.
Štaviše, preporuka Komisije je da treba jačati borbu protiv organizovanog kriminala, koja će se bazirati na procjeni rizika i proaktivnom pokretanju istraga, te jačati saradnju sa zemljama članicama EU i zemljama iz okruženja. Po riječima Komisije, posebno je potrebno unaprijediti slobodu medija, kroz usklađivanje postojeće prakse sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Nakon svega što je navedeno u ovogodišnjem izvještaju o napretku Crne Gore, sasvim je izvjesno da prazna retorika i ušminkana statistika ne mogu zamijeniti konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno onog na najvišim nivoima vlasti.
Retorička volja za borbu protiv korupcije će morati biti podkripljena konkretnim presudama i zatvorskim kaznama zbog loših privatizacija, pokradenih javnih nabavki, nelegalne gradnje i devastacije životne sredine, i svega onoga što je do sada u najboljem slučaju dobijalo status medijske afere.
Samo na taj način će biti moguće dokazati Evropskoj Uniji, ali prije svega i crnogorskoj javnosti, da je usvajanje evropskih standarda prihvaćeno kao ozbiljan posao, a ne samo kao dnevno-politička demagogija iza koje ne stoji ništa konkretno.
Vuk Maraš
Direktor Monitoring programa
