“Izvještaj GRECO ukazuje na to da i dalje postoji evidentan uticaj politike i drugih struktura na nosioce pravosudnih funkcija. Vidjeli smo nedavno da na pravosuđe uticaj vrši i sama Vlada kroz kreditne programe kroz koje sudije stavlja u finansijski zavistan položaj od vlasti. Smatram da dalje reforme pravosuđa i implementacija svega onoga što su zahtjevi iz poglavlja 23 i 24 (vladavina prava, borba protiv korupcije i kriminala), u stvari zavise od toga dokle ćemo mi da gledamo Medenicu i slične kadrove na čelu sudova kao i Sudskog savjeta”, navodi Dejan Milovac iz NVO MANS.
Antikorupcijsko tijelo Savjeta Evrope GRECO (Group of States Against Corruption) objavilo je izvještaj u kojem između ostalog upozorava da je alarmantno što nema napretka u sastavu i nezavisnosti Sudskog savjeta.
U tom tijelu Savjeta Evrope zabrinuti su zbog prošlogodišnje odluke Sudskog savjeta da ponovno naimenuje pet predsjednika crnogorskih sudova na najmanje treći mandat, što nije u skladu s GRECO preporukama.
“Glavni izazov na koji preostaje da se odgovori odnosi se na nezavisnost Sudskog savjeta. Preporuka GRECO koje se odnosi na njegov sastav, a koji bi trebao da čine većina sudija izabranih od strane njihovih kolega, za sada nije primijenjena. Preostaje i pitanje imenovanja nesudskih članova u Sudskom savjetu i kriterijum odabira koji nije definisan, kako je to preporučio GRECO”, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekspert iz GRECO Sekretarijata Stephane Leyenberger.
“Takođe, imamo pitanje izbjegavanja koncentracije moći što ostaje teškoća u odnosu na ono što GRECO očekuje od ovog Sudskog savjeta. Možemo vidjeti da ponovno imenovanje nekoliko predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, ostaje kao problem u odnosu na zahtjeve da se izbjegne koncentracija moći”, kaže Leyenberger.
Problematični izbori sudija
Iz Sudskog savjeta i kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice RSE nije dobio komentar na ocjene GRECO da je alarmantna činjenica da u Crnoj Gori ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije.
Takođe, komentar nijesmo dobili ni na to što GRECO u svom izvještaju problematizuje ponovni izbor za pet predsjednika sudova uključujući i treći mandat predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA) za RSE kaže da je evidentno da Crna Gora nije primijenila preporuku GRECO da ojača nezavisnost Sudskog savjeta i da ograniči prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu.
“Od toga nije urađeno ništa. Naprotiv, po cijenu kršenja zakona i Ustava Crne Gore je učinjeno da pet predsjednika sudova ostanu na tim funkcijama, dvojica čak u šestom i osmom mandatu, a predsjednica Vrhovnog suda u trećem. Najnoviji hit sada je skandalozno izmišljanje funkcije predsjedavajućeg sudije u Ustavnom sudu da bi se nekadašnja predsjednica tog suda Desanka Lopičić koja po Ustavu to više ne može da bude, vratila na istu funkciju”, kaže Gorjanc Prelević.
Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kaže za RSE da GRECO, Evropska komisija ali i drugi međunarodni faktori pomno prate da li Crna Gora ispunjava ono što su preduslovi za evropske i evroatlantske integracije. Dodaje da se čini da na tim adresama mnogo bolje vide šta se dešava u pravosuđu od onih institucija u Crnoj Gori čiji je to posao:
“U prvom redu to je posao Ustavnog suda i Ministarstva pravde i svih drugih institucija koje su bile zadužene da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, kako primjećuje i GRECO na toj funkciji ne bude evo već 10 godina, iako se nama koji živimo u Crnoj Gori i koji imamo iskustva sa njenim odlukama, njen boravak na toj funkciji čini mnogo dužim. Bez obzira na kreativna tumačenja njenog izbora ona je po treći put izabrana na tu funkciju, što je protivustavno”, ocjenjuje Milovac konstatujući da je pravosudni sistem paralisan a Crna Gora sve više poprima obilježja zarobljene države.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore (u trećem mandatu), Vesna Medenica
“Izvještaj GRECO ukazuje na to da i dalje postoji evidentan uticaj politike i drugih struktura na nosioce pravosudnih funkcija. Vidjeli smo nedavno da na pravosuđe uticaj vrši i sama Vlada kroz kreditne programe kroz koje sudije stavlja u finansijski zavistan položaj od vlasti. Smatram da dalje reforme pravosuđa i implementacija svega onoga što su zahtjevi iz poglavlja 23 i 24 (vladavina prava, borba protiv korupcije i kriminala), u stvari zavise od toga dokle ćemo mi da gledamo Medenicu i slične kadrove na čelu sudova kao i Sudskog savjeta”, navodi Milovac.
GRECO preporuke
GRECO je u najnovijem izvještaju preporučio dodatne mjere za jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta a protiv političkog uticaja. Između ostalog, preporučuju ukidanje učešća ministra pravde u Savjetu kao i da najmanje polovina članstva Savjeta bude sastavljena od sudija koje biraju njihove kolege.
Tea Gorjanc Prelević ipak smatra da u dogledno vrijeme nije izvjesno “oslobađanje” crnogorskog pravosuđa od političkog uticaja:
“Mislim da je očigledno da je u godini u kojoj Crnu Goru očekuju parlamentarni izbori vlastima neophodno da na rukovodećim funkcijama u sudstvu budu provjereni kadrovi, odani izvršnoj vlasti i tu na žalost ni preporuke ni kritike uglednog međunarodnog tijela kao što je GRECO nemaju nikakvog uticaja”, zaključuje Gorjanc Prelević.
U analizi četvrte runde evaluacije GRECO konstatuje da je Crna Gora na zadovoljavajući način realizovala osam od jedanaest preporuka o sprečavanju korupcije u odnosu na članove parlamenta, sudije i tužitelje.
Evropska komisija o crnogorskom pravosuđu
Evropska komisija je u Radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, koji je objavljen u novembru 2019. godine takođe iskazala zabrinutost zbog ponovnog naimenovanja predsjednice Vrhovnog suda na treći mandat, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata.
Komisija je zabrinuta i zbog ponovnog naimenovanja predsjednika sudova koji su već imali maksimalna dva mandata utvrđena Zakonom o Sudskom savetu iz 2015. godine.
Ocjenjeno je kao veoma važno da Crna Gora ne preokrene ranije dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
