Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje je usvojila Skupština na predlog poslanika DPS-a omogućavaju skrivanje ključnih podataka od očiju javnosti, što direktno podstiče korupciju. Zato je neophodno što prije formirati Radnu grupu za usklađivanje tog Zakona sa međunarodnim standardima.
Jedan od najočiglednijih primjera odnosi se na Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte Vlade Crne Gore, kojem je poslednjim izmjenama Zakona omogućeno da od javnosti sakrije podatke o privatizaciji 13 najvećih preduzeća u Crnoj Gori, što otvara ogroman prostor za korupciju.
Riječ je o preduzećima: Institut „Dr Simo Milošević“ AD Igalo; AD „Montecargo“ Podgorica; „Montenegro Airlines“ AD Podgorica; HG „Budvanska rivijera“ AD Budva; HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj; „Institut crne metalurgije“ AD Nikšić; „Poliex“ AD Berane; „Pošta Crne Gore“ AD Podgorica; „Novi duvanski kombinat“ AD Podgorica; „Montenegro defence industry“ d.o.o. Podgorica; Hotel „Park“ Bijela, Opština Herceg Novi; Lokalitet „Gornji Ibar“ Opština Rožaje, aktivnosti na definisanju budućih odnosa između Vlade Crne Gore i kompanije A2A u vezi sa Ugovorom u dokapitalizaciji i djelimičnoj privatizaciji EPCG.
Upravo ovaj slučaj jasno pokazuje zašto su poslanici DPS-a predložili i usvojili izmjene Zakona.
Naime, Savjet za privatizaciju je i prije izmjena Zakona o SPI pokušao da sakrije podatke o privatizacijama daleko od očiju javnosti. Upravni sud je, međutim, usvajao tužbe na takva rješenja, pa su informacije morale biti objavljene. Ali, nakon izmjena i dopuna Zakona iz maja 2017. godine, Upravni sud iste takve tužbe počinje da odbacuje, pa informacije ostaju u domenu tajnog.
Uprkos činjenici da Zakon o SPI jasno propisuje da se pravo na slobodan pristup informacijama reguliše ovim pravnim aktom, u njemu istovremeno piše da se to ne odnosi na informacije za koje postoji obaveza čuvanja tajne, koja je regulisana drugim propisima. Iako je to u potpunoj suprotnosti sa svim međunarodnim standardima koji uređuju ovu oblast, kao i sa Ustavom Crne Gore, Savjet za privatizaciju je upravo pozivanjem na ovaj dio Zakona uspio da od javnosti sakrije informacije o privatizaciji preduzeća.
Posebno zabrinjava činjenica da je sporni dio Zakona pravni temelj za skrivanje podataka u vezi sa izgradnjom autoputa Bar-Boljari, najvećeg projekta u istoriji Crne Gore, koji će njeni građani otplaćivati decenijama.
S obzirom da veliki broj primjera jasno ukazuje da se korupcija u tajnosti nesmetano razvija, šteta koja bi mogla biti nanijeta državi i njenim građanima skrivanjem podataka o privatizacijama i izgradnji autoputa je ogromna. Takođe, postojeći Zakon predmet je snažnih kritika međunarodnih eksperata za slobodan pristup informacijama, koji upozoravaju da su njegove izmjene neophodne.
Zato MANS poziva Ministarstvo javne uprave da u najkraćen roku formira Radnu grupu za izmjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako bi novo zakonsko rješenje bilo u skladu sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore. To bi omogućilo ostvarivanje fundamentalnog prava na informisanje i uspostavljanje adekvatanog zakonskog mehanizma koje bi značajno smanjilo prostor za koruptivno djelovanje.
MANS
