Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore već više od pola godine odbija da učini javnim desetak odluka Užeg kabineta Vlade Duška Markovića iz 2019. i 2020. godine, od kojih su neke donijete i za vrijeme takozvanog tehničkog mandata odlazeće DPS vlade.
Odluke koje je MANS tražio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama odnose se na isplate iz tekuće budžetske rezerve i za sada nije poznato o kojim iznosima se radi jer je Generalni sekretarijat prethodne vlasti na njih stavio oznaku POVJERLJIVO. U dokumentu kojim se odbija zahtjev MANS-a se navodi da su sve odluke Užeg kabineta još 2012. godine unaprijed proglašene za tajne, na osnovu odluke tadašnjeg premijera, Igora Lukšića.
Odgovor Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore
U Generalnom sekretarijatu Vlade Zdravka Krivokapića su prvo tvrdili da ne posjeduju tražena dokumenta, iako je MANS u svojim zahtjevima ukazao na konkretne djelovodne brojeve i datume kada su pomenute odluke Užeg kabineta donijete, da bi nakon nekoliko mjeseci i odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, ipak priznali da tražene odluke postoje, ali da nose oznaku POVJERLJIVO.
Prvi odgovor Generalnog Sekretarijata
Prema Uredbi o Vladi Crne Gore, Uži kabinet čine predsjednik, potrpredsjednici i generalni sekretar Vlade, odnosno u slučaju spornih odluka, Duško Marković, Milutin Simović, Zoran Pažin, (pok.) Rafet Husović i bivša generalna sekretarka Nataša Pešić.
Istra uredba propisuje da “Uži kabinet može odlučivati o korišćenju sredstava iz tekuće budžetske reserve, u skladu sa kriterijumima koje utvrđuje Vlada”. Međutim Pravilnik o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske reserve definiše samo vrste i visinu troškova koji se mogu prokrivati iz rezerve, ali ne i kriterijume na osnovu kojih bi se donosile odluke o isplati tih sredstava.
Ista je situacija i sa odlukama Užeg kabineta Vlade Duška Markovića koje su bile ne samo diskrecione i donijete bez javno poznatih kriterijuma, već se i dalje čuvaju kao državna tajna od očiju javnosti, upozoravaju u MANS-u koji je ranije posebno analizirao zloupotrebe budžetskih sredstava u izborne svrhe.
Prema Pravilniku o bližim kriterijumima za korišćenje budžetske rezerve, sredstva iz ove budžetske stavke se mogu koristiti za “obezbjeđenje nedostajućih sredstava za potrošačke jedinice, pomoć pravnim licima i pomoć fizičkim licima za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije (socijalna pomoć).
U MANSu smatraju da niti jedna od ovih kategorija trošenja državnog novca ne bi smjela da bude tajna, ali i da su, imajući u vidu dosadašnju praksu uoči izbora, jasni motivi Užeg kabineta Duška Markovića da se na odluke o isplatama stavi oznaka POVJERLJIVO.
“MANS u kontinuitetu ukazuje da najbolja međunarodna praksa nalaže da sve informacije o tome kako se troši novac iz budžeta moraju biti dostupne svim građanima, uz izuztke koji su dobro definisani da ne ostave prostor za zloupotrebe kakve imamo priliku da vidimo u ovom slučaju, rekao je Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.
On dodaje i da smo previse često u prethodnom period svjedočili situacijama kada je prethodna vlast koristila upravo budžetsku rezervu za isplatu socijalne pomoći uoči izbora, donacije opštinama u kojima se održavaju izbori, javne radove i slične aktivnosti kojima je dominantno Demokratska partija socijalista (DPS) ostvarivala takozvanu institucionalnu prednosti.
“Upravo zbog toga čudi inertnost nove vlasti kada su u pitanju napori civilnog društva i medija da što više informacija o lošim praksama, naročito onih koje su dovele do trošenja novca građana, bude javno i transparentno objavljeno, ukazuje Milovac.
“Nedopustivo je da nova izvršna vlast koja samu sebe vidi kao “najtransparentniju vladu u istoriji Crne Gore”, na ovaj način nastavlja sa praskom skrivanja informacija koja može da odgovara samo onima koji su prethodnoh 30 godina donosili odluke na štetu budžeta i interesa građana Crne Gore”, navodi Milovac i dodaje je mnogo razloga za zabrinutost kada je u pitanju transparentnost rada državnih institucija, ali i kada je u pitanju dugo očekivana reforma u ovoj oblasti.
“Nikako ne bi bilo dobro, da preuzimanje i nastavak loših praksi u oblasti trošenja državnih fondova, budu jedan od ključnih razloga sada već očiglednog nedostatka političke volje da se, kako na nivou legislative, tako i konkretnih praksi, do kraja reformiše oblast slobodnog pristupa informacijama.
MANS je zbog toga pozvao Generalni sekretarijat i Vladu Crne Gore da bez odlaganja uklone oznake sa svih odluka Užeg kabineta koje se odnose na trošenje sredstava iz bužeta.
MANS
