Da je Zakon o tajnosti podataka naširoko zloupotrebljavan kako bi se od javnosti sakrili čak i najosnovniji podaci, svjedoči primjer informacija koje se odnose na projekat izgradnje autoputa. MANS je krajem prošle godine od Državne revizorske institucije (DRI) zatražio kompletnu dokumentaciju koja je u posjedu te institucije.
Ta institucija nam je ograničila pristup dokumentaciji koju su imali u posjedu samo na onu za koju su dobili odobrenje od Ministarstva saobraćaja, dok je ostatak označen stepenom tajnosti „interno“.
Podaci koji su uskraćeni javnosti se, između ostalog odnose na sastav Jedinice za implementaciju projekta izgradnje autoputa, odnosno Rješenje o njenom formiranju, zatim informacija o naknadama koje primaju članovi ovog Vladinog tijela i mjesečni troškovi koje ima ova Jedinica. Posebno kao tajna označeni pojedinačni ugovori o pružanju usluga koji su zaključivani sa članovima ovog tijela.
Pored ovoga, tajna su i rješenja o naknadama koja su dobijali članovi timova za sprovođenje eksproprijacija, te timovi za definisanje različitih tehničkih rješenja vezano za potrebe izgradnje autoputa.
Pored toga, oznaka tajnosti je stavljena i na set Zaključaka Vlade Crne Gore donijetih u vezi izgradnje autoputa i to na način da nije moguće saznati ni na šta se odnose ta dokumenta, odnosno šta je bio predmet odlučivanja Vlade.
Sakriveni podaci od strane DRI
Vlada je sklopila i Ugovor o pružanju usluga pravnog savjetovanja za potrebe realizacije projekta autoputa, ali nije moguće saznati sa kojim advokatom ili advokatskom kancelarijom, jer je i ta dokumentacija proglašena za tajnu.
Sve ove informacije se prvenstveno odnose na potrošnju budžetskih sredstava, i ne bi trebalo da postoji osnov da se one proglase za državnu tajnu, jer u ovom slučaju ne govorimo o tajnom vojnom projektu Vlade Crne Gore, već o najvećem i najskupljem infrastrukturnom projektu za opštu upotrebu.
Ne postoji niti jedan valjani razlog iz kojeg je bilo potrebno proglasiti za tajnu naknade koje primaju ljudi uključeni u realizaciju projekta, prije svega, jer se njihove plate isplaćuju iz budžeta.
Samo ovaj primjer je dovoljan pokazatelj u kojoj mjeri državne institucije zloupotrebljavaju Zakon o tajnosti podataka, potpuno svojevoljno proglašavajući za tajnu čak i one podatke koje bi trebalo same, bez poziva javnosti, da objavljuju. Ovakva praksa je oštro kritikovana od strane domaće i međunarodne javnosti, a da je problem postao alarmantan pokazuje i posljednji izvještaj EU u kome se eksplicitno navodi da postoji ozbiljna zabrinutost zbog sve učestalije prakse da se informacije proglašavaju za tajne kako bi se onemogućio pristup takvim podacima.
MANS je u prethodnom periodu u više navrata apelovao na Ministarstvo odbrane kao nosioca izrade ovog dokumenta da iz predloga izmjena Zakona ukloni sporne odredbe koje bi praktično legalizovale dosadašnju zloupotrebu Zakona, a to su nedavno uradile i nevladine organizacije i predstavnici crnogorskih medija.
Ukoliko zakon ostane u ovom obliku, biće to u direktnoj suprotnosti ne samo sa već pomenutim stavovima EU, već prije svega u nesaglasju sa Ustavom Crne Gore, te brojnim međunarodnim konvencijama i dobrom praksom koja se odnosi na pristup informacijama od javnog značaja.
Dejan Milovac
Istraživački centar
MANS
