Predloženim izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore Vlada Crne Gore nastoji da po svaku cijenu zaštiti pravosuđe od osnovane kritike zbog više nego nezadovoljavajućih rezultata u borbi protiv korupcije i organizvanog kriminala. Krajnji cilj takvih izmjena je ućutkati onaj dio civilnog sektora i slobodnih medija koji već godinama, u kontinuitetu argumentovano ukazuju na propuste u radu sudova i tužilaca i hroničan nedostatak institucionalne i individualne odgovornosti za stanje u kome se pravosuđe danas nalazi. Predlog Ministarstva pravde da se kriminalizuje kritika rada tužilastva i sudstva predstavljaju korak unazad i u usvajanju evroskih vrijednosti, za koje se, makar zvanično zalaže Vlada.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković
Sa druge strane, jasna je intencija predlagača ovakvih izmjena Krivičnog zakonika da se nastavi praksa u kojoj nema sankcija za sve one sudije i tužioce koji krše zakone i propise, a čije greške u procesuiranju krivičnih djela plaćaju svi građani.
MANS već godinama upozorava na činjenicu da u procesuiranju slučajeva organizovanog krimimala i korupcije na visokom nivou, ne samo da nema rezultata, već nema ni elementarne odgovornosti sudija i tužioca. Kao organizacija koja pojedinačno podnosi najveći broj krivičnih prijava, svjedočili smo više nego nezadovoljavajućem odnosu tužilaštva prema kompleksnom problemu korupcije i organizovanig kriminala u zemlji i u kontinuitetu ukazivali na potrebu da korumpirani sudije i tužioci moraju odgovarati za propale slučajeve i situaciju u kojoj se umjesto u zatvoru, oni koji moraju odgovarati danas nalaze na javnim funkcijama.
MANS se do sada više puta obraćao Tužilačkom savjetu tražeći odgovornost za sve one tužioce koji su svojim postupanjem pokazali da ih vodi nečiji privatni umjesto javnog interesa ali nikada nismo dobili bilo kakav odgovor na inicijative i dokumentaciju o radu pojedinačnih tužioca koju smo podnosili tom tijelu.
Javna kritika je u normalnim zemljama nužan i poželjan korektiv ponašanja državnih institucija, pa i najviših sudskih i tužilačkih instanci. U Crnoj Gori, ukoliko se usvoje pomenute izmjene, ukazivanje na propuste u radu tužilaštva i pak sumnja da su pojedinci u pravosuđu u sprezi ili pod kontrolom kriminalnih organizacija bi se moglo smatrati krivičnim djelom za koje je propisana i kazna i do godinu dana zatvora.
Tako bi bilo kažnjivo javno ukazati na činjenicu da je bilo propusta u procesuiranju porodice Kalić i da će građani iz svog džepa platiti odštete zbog tako vođenog postupka, da tužilaštvo zbog mogućeg političkog pritiska bivšeg premijera Đukanovića već godinama nema niti jednog konkretnog rezultata u procesuiranju slučaja „Telekom“, da su istrage o vezama Đukanovićeve porodice sa balkanskim narko kartelima Darka Šarića odbačene i pored gomile dokaza koje su dostavljene tužilaštvu, da su ključni akteri afere „Snimak“ i dalje na najvišim državnim funkcijama, da to isto tužilaštvo tajno pregovara sa članovima kriminalne organizacije Svetozara Marovića i da je sve što je do sada urađeno u procesuiranju „budvanske grupe“ samo puko pranje biografija svih uključenih u tu aferu, da se već godinama ćuti o stotinama miliona eura koje su oprane na crnogorskom primorju, da se okreće glava od Carina, Solane, Buljarice, Avale, KAP-a, Jugopetrola, EPCG, Rudnika uglja i desetine državnih kompanija sa sjevera i juga koje su brutalno opljačkane u stihijskoj privatizaciji Đukanovićevih tajkuna, da za tužilaštvo ne postoji ni šverc cigara na sjeveru, ni brodovi sa kokainom na jugu.
Javna kritika kao jedini preostali legitimni način korigovanja ponašanja sudija i tužilaca se sada pokušava prikazati kao krivično djelo za koje bi kritičari odgovarali nakon potpuno subjektivne procjene tog istog pravosuđa o tome da li im je, i u kojoj mjeri narušen ugled.
Zbog toga MANS najoštrije osuđuje očiglednu namjeru Vlade da suzi ionako uzak krug onih koji se ne libe da javno pričaju o tome u kakvom se stanju nalazi crnogorsko pravosuđe i time zaštiti već značajno narušen javni imidž ključnih ljudi u tužilaštvu i sudstvu.
Dejan Milovac
Direktor Istraživačkog centra MANS-a
