Izvještaj o Regionalnoj konferenciji o malim hidroelektranama

Na ,,Regionalnoj konferenciji o malim hidroelektranama – evropski standardi i praksa u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini”, koja je održana  Podgorici 18. jula 2018. godine, otvorena su brojna pitanja o uticaju malih hidroelektrana na životnu sredinu i lokalne zajednice u regionu.

Na otvaranju su govorili su Aivo Orav, ambasador Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori; Mona Niemeyer, programska koordinatorka u Transparency International Berlin i Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.

Ambasador Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori Aivo Orav u uvodnom izlaganju poručio je da je strategijama EU predviđeno da se tradicionalna potrošnja energije smanji za 20 posto do 2020. godine, odnosno da se petina električne energije dobija iz obnovljivih izvora – hidro, solarne i vjetro energije.

“ U Izvještaju o napretku Crne Gore stavljen je akcenat na izradu novih projekata u skladu sa svim standardima zaštite životne sredine. Važno je nastaviti sa usklađivanjem domaće sa evropskom legislativom i moraju se jačati posebno inspekcijski kapaciteti. Crna Gora mora da se pridruži susjednim tržištima kao što je Italija odnosno njihovim programima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Moram naglasiti značaj svih stakeholdera, civilnih aktivista, medija, delegacije EU – da budu aktivni, ne samo kada je u pitanju implementacija nego i kada su u pitanju rezultati pomenutih aktivnosti. Delegacija EU je tu da pomogne, ali mi ne možemo naravno biti ovu bitku za svaku državu, Crna Gora mora da preuzme odgovornost nad ovim aktivnostima i da stvori opipljive rezultate “, poručio je ambasador Orav.

Programska koordinatorka Transparency International u Berlinu, Mona Niemeyer, kazala je da je ovaj projekat, koji je urađen u saradnji sa Evropskom Komisijom, prevashodno usmjeren na smanjenje korupcije u zemljama kandidatima. “ U 2018. shvatamo da sa pristupom borbi protiv korupcije, kakav sada postoji, nećemo otići daleko i zbog toga smo sproveli procjenu zemalja u kojima se pojavljuje fenomen “ zarobljene države” i analizirali visokorizične sektore kao što su zdravstvo, planiranje, sektor energetike u ovom slučaju, pa smo i sproveli određene studije slučaja. Pitanje na koje želimo da dobijemo odgovor je da li postoji “ zarobljena država “ i danas se to često čuje a mi želimo da saznamo da li je to realnost i kakve dokaze možemo da pribavimo. Odgovor na to pitanje je da – to, nažalost, jeste realnost ovdje. Šta mi podrazumijevamo pod tim zarobljena država? Zarobljena država je kada su javne politike usmjerene ka privatnim akterima kroz korupciju. Znači zarobljeni su određeni organi i funkcije. Efekti zarobljene države imaju direktan uticaj na građane, jer se krše njihova ljudska prava. Javni novac se krade, novac koji je neophodan za investicije u bolnice, škole, bolje uslove rada… Javne odluke se ne donose u opštem interesu. Nova Strategija proširenja Evropske Unije jasno kaže da će pristup biti moguć jedino ako se sprovede vladavina prava  “, objasnila je učesnicima konferencije koordinatorka TI u Berlinu.

U uvodnom izlaganju izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković podsjetila je da se fenomen “ zarobljena država “ prvi put pominje u Strategiji za proširenje Zapadnog Balkana, te da je jedna od najočiglednijih oblasti u kojima se to dešava – energetika. Dodala je da se slične prakse osim u Crnoj Gori dešavaju i u zemljama okruženja – Bosni i Hercegovini i Srbiji. “ U svakoj od te tri zemlje vlasnici malih HE su ljudi koji su blisko povezani sa donosiocima odluka, odnosno sa vlašću. U svakoj od ove tri zemlje postoje subvencije vlasnicima koje plaćaju svi građani i iskazuju se na njihovim računima za električnu energiju. U svakoj od te tri zemlje i nakon izgradnje malih HE imamo devastaciju životne sredine, u nekim slučajevima nestaju cijele rijeke “, poručila je Ćalović Marković. Kako je kazala, sa druge strane, u svakoj od te tri zemlje država ima malo koristi jer su iznosi koji su plaćeni za koncesije mizerni u odnosu na subvencije koje vlasnicima plaćaju građani, a broj zaposlenih je mali baš kao i porezi na profit koji se plaća državi. “ Sve tri države se pozivaju na direktivu EU, pokušavajući da obmanu javnost i da kažu da rade na ispunjavanju ciljeva i standarda EU a ne ostvarivanju privatnih interesa. U slučaju Crne Gore, kao što znate, direktiva EU propisuje minimum od 20 posto električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. U slučaju Crne Gore mi smo bili ambiciozni pa smo postavili nacionalni cilj od čak 33 posto. I ne samo to, nego smo i taj cilj postigli već početkom 2017. a u međuvremenu još nekoliko izvora je pušteno u rad i procjenjuje se da se sada oko 40 posto energije dobija iz obnovljivih izvora “ , kazala je izvršna direktorica MANS-a.

U trenutku kada je Crna Gora postigla cilj od 33 posto proizvedene energije iz obnovljivih izvora, što je znatno više od minimuma koji je propisan za zemlje članice EU, Crna Gora imala je u pogonu 12 malih HE, a planira se izgradnja još 45.  Ćalović Marković ističe da je jasno zašto.

“ Interpretacijom direktive EU sve tri države obezbijedile su enormni profit vlasnicima malih HE, obezbijedile su biznis koji ne može da propadne, garantovani otkup svega što proizvedu po cijeni uz koju dobijaju dodatne subvencije a koje plaćaju svi građani. Kada pogledate prihode koje su ostvarile sve te kompanije zaključno sa 2017. vidjećete da preko 50 posto njihovih ukupnih prihoda dolazi od građana odnosno od subvencija. Dakle, obnovljive izvore energije su pretvorili u obnovljive izvore profita pojedinaca koji su povezani sa vlašću, koji su zahvaljujući tome te svoje interese uspjeli da inkorporiraju u zakone, javne politike i praksu nadležnih državnih institucija koja dovodi do toga da zbog njihove pohlepe danas oko dijela tih hidroelektrana ljudi nemaju osnovne uslove za život, a da sa druge strane mi svi plaćamo cijenu njihovog bogaćenja kroz naše račune za struju “, zaključila je u uvodnom izlaganju Ćalović Marković.

Regionalna konferencija o malim hidroelektranama se sastojala od dva panela. Prvi je održan pod nazivom “ Evropski standardi i primjeri iz prakse u izgradnji malih hidroelektrana u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini “

Lidija Prokić, regionalna savjetnica za Jugoistočnu Evropu u Transparency International iz Berlina objasnila je fenomen “ zarobljena država “ i predstavila zaključke istraživanja koje je sprovela organizacija koju predstavlja. Kako je kazala, “ zarobljena država “ je kada moćni pojedinci, institucije ili kompanije, koristeći korupciju, mijenjaju ili oblikuju zakonski okvir i mijenjaju javne politike i ekonomiju na način što to omogućava ostvarivanje njihovih pojedinačnih interesa.  “ Kad je riječ o našim zaključima koji se mogu izvesti – prvi bi bio da iako je sam fenomen prepoznat u regionu, njegova kompleksnost ni izbliza nije uzeta u obzir i važno je kada formulišemo načine i mjere u kontekstu borbe protiv korupcije odnosno zarobljavanja države, da tu kompleksnost imamo u vidu. Drugi ključni zaključak do kog smo došli bi bio da, do toga da se radi o stanju zarobljene države, nije odlučujuća činjenica na kom se nivou korupcija odvija ili koliki iznosi i kolika šteta su u pitanju,već taj zaključak donosimo na osnovu distribucije koruptivnih aktivnosti. Nije svaki slučaj visoke korupcije ujedno i situacija u kojoj govorimo o zarobljenoj državi “ , navela je Prokić. Kako je kazala, zajedničke karakteristike svih država ( Crna Gora, Srbija i BiH ) jesu dominacije političkih stranaka nad izvršnom vlašću, selektivna primjena zakona, slaba koordinacija i saradnja između institucija koje bi trebalo da sprovode zakone i primjenjuju antikorupcijske mjere kao i pristisci na medije i civilno društvo.

Dina Đorđević, predstavnica Centra za istraživačko novinarstvo iz Srbije, kazala je da njihovi podaci govore da je za pet godina Srbija isplatila više od 58 miliona eura za male HE, a da je polovina novca otišla državi odnosno malim HE u vlasništvu EPS i firmama povezanim sa vlašću odnosono sa kumom predsjednika države Aleksandra Vučića. “ Više je novca otišlo državi, oko 17 miliona eura, ali firme povezane sa Vučićevim kumom su dobile 10 i više miliona eura. Ono što je jako zanimljivo je da je CINS imao velikih poteškoća da dođe do ovih informacija. Kako CINS radi na ovim pričama ispostavlja se da maltene svi segmenti malih HE vode ka istoj ekipi ljudi koja se time bavi “, kazala je Đorđević.

Slične modele predstavio je i Azhar Kalamujić, predstavnik Centra za istraživačko novinarstvo u BiH. Krajem 2005. u BiH podijeljeno preko 300 koncesija za male HE, a od toga 115 u Republcii Srpskoj. Koncesije su kako govore podaci CIN BiH dijeljene firmama koje nijesu finansijski moćne da grade male HE i koje nemaju nikakvog iskustva u gradnji HE, pa su njihova istraživanja pokazala da je veliki broj prvobitnih koncesionara svoje koncesije preporodavao.  “ Naša analiza pokazala da se među prvobitnim koncesionarima nalazi veliki broj ljudi koji su direktno povezani sa vlašću, neki od njih čak i činili vlast. Taj sistem podjele koncesija bio je sporan jer je komisija utvrdila da su koncesije dijeljenje i na prostoru, koji za to nije adekvatan. Čak šest koncesija dodijeljeno je u jednom nacionalnom parku “ , kazao je Kalamujić.

Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a, rekao je da su se u sklopu projekta potrudili da saznaju kako je moguće da određena privilegovana lica imaju takav status i kako je uopšte kreiran zakonski okvir koji omogućava da u sektoru energetike postoji nešto što se zove sindrom zarobljene države. Milovac je na konferenciji predstavio istraživačku priču MANS-a u kojoj se navodi da su za manje od tri godine, građani Crne Gore , preko računa za struju, platili skoro 4,7 miliona eura vlasnicima deset malih hidroelektrana, koje su trenutno u pogonu, a novac se slio u džepove privilegovanih pojedinaca bliskih bivšem premijeru Milu Đukanoviću ili njegovoj partiji.

https://mans.co.me/wp-content/uploads/2018/07/EnergetikaUMreziPrivatnihInteresa.pdf

Na drugom panelu konferencije o malim hidroelektranama tema je bila:

“ Učešće građana i uticaj izgradnje malih hidroelektrana na životnu sredinu “

Bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker, koja je crnogorskoj javnosti između ostalog poznata I po velikom zalaganju za očuvanje ulcinjske Solane , kazala je da kada sistem i institucije ne funkcionišu, treba da reaguje civilno društvo na lokalnom i regionalnom nivou.  “ Dokazano je u svim izvještajima međunarodnih organizacija koliko je važno aktivno civilno društvo koje je uključeno. “ Nova Strategija to nažalost ne pominje, a zašto bi oni koji profitiraju mijenjali sisitem “ , upitala je Štajnaker. One je podržala lokalno stanovništvo koje protestuje zbog izgradnje malih HE na sjeveru Crne Gore. “ Predlog da se razmotri moratorijum na dalju gradnju malih HE je važan ne samo za Crnu Goru nego i šire. Sigurna sam da je to nešto što će se teško ostvariti, to je evropski problem sa kojim se suočavama i koji se ne može riješiti samo ni na lokalnom ni na nacionalnom nivou.  Svi ti problemi povezani su sa fenomenom zarobljene države koji se identifikuje kao ključni problem u čitavom regionu “, kazala je Štajnaker.

Ines Mrdović, koordinatorka istraživačkog centra MANS-a, kazala je da Crna Gora kao društvo nema posebne koristi od malih HE, a da benefite ne osjećaju ni građani ni lokalna zajednica. Ona je predstavila istraživačku priču “ Od prodaje struje 7,1 miliona, državi ni pola miliona “

https://mans.co.me/wp-content/uploads/2018/07/OdProdajeStrujeDrzaviNiPola-1.pdf

Nataša Kovačević, izvršna direktorica NVO Green home, kazala je da je izgradnja malih HE u Crnoj Gori planirana na 45 riječnih tokova, te da ovi projekti danas u Crnoj Gori nijesu zeleni izvori energije, prevashodno zbog načina na koji se planiraju.  “ Naše rijeke su toliko male da može da se ucijevi cijela rijeka. Do 2050. predviđa se da ćemo ovdje u Crnoj Gori imati do 25 posto manje površinskih voda koje teku. U ljetnjim periodima imamo po 50 kilometara suvih riječnih korita “ , navela je Kovačević.  Podsjetila je da je učešće javnosti u priči o malim hidroelektranama minimalna, da su javne rasprave netransparentne, a šteta koja je nastala zbog raskida koncesionih ugovora je nemjerljiva. “ Lokalne zajednice više ne žele da vide male HE, što je normalno ” , kazala je Kovačević.

Mještani Plava i Šavnika, opština u kojima postoje ili je planirana izgradnja malih HE, saglasni su da se radi o direktnom ataku na stanovništvo sjevernog dijela Crne Gore i čvrsti u stavu da dalju devastaciju životne sredine neće dozvoliti.

Ramo Gutić, predsjednik nevladinog udruženja ” Sačuvajmo rijeke Crne Gore ” iz Plava kazao je da je ovo atak na stanovništvo kraja koje se stalno iseljava. ,,U Plavu je predviđeno deset  malih HE, do sada su izgrađene dvije. Nama je rijeka izvor života. Ozbiljan je momenat i bojim se da to može izazvati nešto od čega ćemo se stidjeti pred svijetom. Može doći i do tragičnih posljedica koje nikome ne idu u prilog uoči otvaranja poglavlja 27, a to je zaštita životne sredine “, kaže Gutić. Gutić je dodao su mještani spriječili koncesionare da uđu i grade treću mini HE u strogom srcu nacionalnog parka Prokletije. “ To zvuči nevjerovatno ali je tako. Ovo nikome ne služi na čast i treba najhitnije da se udružimo i da zajednički utičemo da se stavi moratorijum na dalju gradnju malih HE u Crnoj Gori “, kazao je Gutić.

Sličan stav mještana Šavnika prenio je Nikola Vemić, predsjednik Ekološkog pokreta ” Donja Bukovica ” iz Šavnika. ,,Sloga stanovništva je cilj za odbranu rijeke. Izgradnje neće biti na našoj rijeci, po cijenu sukoba na koje je naš narod spreman. Ako oni budu toliko jaki, čekamo ih na mostu u Bukovici pa kom opanci kom obojci “, poručio je Vemić.

Osim mještana Plava i Šavnika, u diskusiju su se uključivali i mještani Kolašina i Murina, koji su takođe govorili o posljedicama granje malih HE na rijekama blizu kojih žive. Učesvovali su i predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine i NVO Ozon iz Nikšića. Pozivu da prisustvuju Regionalnoj konferenciji o malim hidroelektranama nije se odazvao niko iz Ministarstva ekonomije, a ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je potvrdio dolazak, bio je spriječen da prisustvuje iz zdravstvenih razloga. Na konferenciju nijesu došli čelnici opština u kojima su izgrađene ili je najavljena gradnja malih hidroelektrana, a od predstavnika koncesionara niko nije uzeo riječ. Tokom održavanja konferencije bila je postavljena i izložba fotografija na kojima se moglo vidjeti kakve je posljedice po životnu sredinu ostavila izgradnja malih HE.

Zaključujući Regionalnu konferenciju predstavnici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora poručili su da bi građani trebalo da se ujedine oko odbrane sopstvenih interesa te da bi trebalo iskoristiti iskustva i resurse koji postoje u regionu, kako bi i ovoj oblasti naučili što više.