

MANS je danas objavio jedanaesti izvještaj o sprovođenju Inoviranog Akcionog plana za sprovođenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala koji pokazuje da je do kraja septembra 2009. godine stepen realizacije Inoviranog akcionog plana povećan u odnosu na prethodni period, i da postoji kontinuitet u naporima institucija da započnu aktivnosti propisane tim dokumentom. Ipak, nivo realizacije i rezultati niza aktivnosti su još uvijek znatno manji od očekivanih.
Nakon 21 mjeseca implementacije, sprovedena je skoro polovina aktivnosti iz Inoviranog Akcionog plana, dok je skoro četvrtina aktivnosti započeta. Preko četvrtine planiranih aktivnosti nije realizovano. Pošto je rok za sprovođenje svih aktivnosti kraj tekuće godine, postoji ozbiljna zabrinutost da rezultati sprovođenja Akcionog plana neće biti na nivou predviđenih.
Analiza pokazuje da su državne institucije realizovale većinu aktivnosti kojima se uspostavlja zakonska i institucionalna infrastruktura, i radile na izgradnji administrativnih kapaciteta. Usvojeni su mnogi zakoni i drugi akti, uključujući i više etičkih kodeksa, u većini institucija je zaposlen nedostajući kadar, organizovane su brojne obuke i studijske posjete. Većina institucija je nabavila potrebnu opremu, kao i radni prostor, dok njihove projekte podržava niz stranih donatora. Potpisani su brojni međuinstitucionalni sporazumi i memorandumi o saradnji sa institucijama drugih država, obezbijeđen dio statističkih podataka koji nisu postojali prije usvajanja Akcionog plana, otpočete javne kampanje i uspostavljeni telefoni za prijavu korupcije u više institucija. Sistem izvještavanja institucija o Akcionom planu je unaprijeđen i donekle je poboljšan sadržaj izvještaja Nacionalne komsije.
Štaviše, čak i reforme koje su sprovedene ne daju očekivane rezultate, dok institucije ulažu intenzivnije napore u skrivanje postojećeg stanja, nego što bi im trebalo za rješavanje problema. Važni zakoni koji su usvojeni kao dio reformskog paketa nisu usklađeni sa konvencijama o korupciji i ljudskim pravima, a neki su suprotni i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Sprovođenje anti-koupcijskih zakona i konkretni rezultati u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala su veoma ograničeni. Podaci institucija pokazuju da im građani rijetko prijavljuju slučajeve korupcije. Interne kontrole koje se sprovode u okviru institucija, ili od strane organa zaduženih za nadzor, ne rezultiraju otkrivanjem i efikasnim krivičnim gonjenjem korupcije i organizovanog kriminala. Međuinstitucionalna saradnja često nije orjentisana na rezultate, već administrativna pitanja, dok je saradnja sa institucijama drugih država imala ograničene domete, posebno kada je u pitanju korupcija na najvišem nivou. Nije uspostavljen Pravosudni informacioni sistem.
Još uvijek nije uspostavljen efikasan mehanizam koordinacije rada institucija izvršne vlasti u gonjenju korupcije i organizovanog kriminala, mnogi potpisani sporazumi nisu doprinijeli unapređenju saradnje u konkretnim slučajevima, dok većina institucija izbjegava da sprovede analize o sopstvenom radu, ili saradnji sa drugim državnim organima, već se fokusira na promociju radije ograničenih rezultata sprovedenih aktivnosti. Pristup informacijama, posebno dokumentaciji koja bi mogla otkriti slučajeve korupcije, je i dalje veliki problem. U praksi ne postoji sistem koji bi obezbijedio da se kontrolišu zloupotrebe mjera tajnog nadzora. Zakon o konfliktu interesa ima veoma ograničen domet, učešće javnosti u donošenju odluka u oblasti privatizacije je marginalizovano, dok se većina odluka donosi u tajnosti, zahvaljujući velikim diskrecionim ovlaštenjima i kumuliranju više funkcija od strane članova Vlade.
Vanja Ćalović, izvršni direktor
XI Izvještaj o realizaciji Inoviranog Akcionog (PDF) download >>>