MANS je u petak, 19. jula 2024. godine organizovao Konferenciju o slobodnom pristupu informacijama – “KAKO DO BOLJEG ZAKONA” u okviru projekta podržanog kroz SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i kreiranje politika (Center for Research and Policy Making – CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (Institute for Democracy and Mediation – IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Konferenciju su svečano otvorili Ministar javne uprave, Marash Dukaj, Nj.E. Kristin Melsom, Ambasadorka Kraljevine Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori i izvršna direktorica NVO MANS, Vanja Ćalović Marković.
Ministar Dukaj je podsjetio da Crna Gora ima Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) od 2005. godine, a prve i jedine izmjene ovog zakona uslijedile su 2017. godine, kada je dopunjen novim institutima kojima je regulisana ponovna upotreba informacija, a obuhvaćene su i odredbe kojima je unaprijeđen pristup informacijama”, kazao je Dukaj.
Rekao je da javnost zna da je problem bila forma u kojoj je predložen Zakon o slobodnom pristupu informacijama.
“Ministarstvo javne uprave (MJU) otpočelo je proceduru za pripremu novog Zakona o SPI. Objavili smo poziv za člana radnog tijela ispred nevladinih organizacija i formirali radno tijelo. Takođe, uz podršku Sigme dogovorili smo izradu posebne analize koje će nam ukazati detalje u kojoj mjeri će biti potrebno usaglasiti SPI”, objasnio je on.
Dukaj je kazao da će MJU biti otvoreno i inkluzivno “kao što smo i u prethodnom periodu bili”.
Ambasadorka Kraljevine Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori Kristin Melsom je kazala da integritet u suprotnosti sa korupcijom.
“Sloboda informacija opisuje se kao vazduh demokratiji. Transparentnost podrazumijeva pravo građana da znaju šta se dešava u javnom sektoru. Sloboda govora je neophodna za funkcionalnu demokratiju, gdje svi članovi društva imaju pristup informacijama…”, objasnila je Melsom.
Dodala je da je srećna što Norveška podstiče slobodu informacija i rekla je da je raduje što će čuti više o načinu na koji se Zakon SPI može dodatno unaprijediti.
Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica nevladine organizacije MANS, kazala je da teško naći riječi kojima bi se opisala društvena važnost Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
“Uspjeli smo da dođemo do ključnih podataka vezanih za privatizaciju preduzeća zbog kojih su građani plaćali milione eura garancija. Zahvaljujući ovom zakonu smo pomogli građanima da dođu do podataka koje nijesu mogli da dobiju od državne uprave… Mi se borimo da nam se samo vrate odredbe koje smo tada imali na snazi i koje su omogućivale znatno veću transparentnost nego što je danas slučaj”, rekla je Ćalović Marković.
Kazala je da je pitanje hoće li se do kraja mandata ove Vlade riješiti pitanje Zakona o SPI.
“Podsjetiću vas kojom je brzinom usvojila Skupština zakone koji su uslov za dobijanje IBAR-a. I da su ih glasali bez prigovora zato što su tvrdili da je to u cilju ispunjenja naših evropskih zahtjeva… Ovaj zakon nije bio dio zahtjeva za IBAR”, kazala je ona.
Primijetila je nedostatak elementarne volje trenutne vlasti da se polažu računi građanima.
“Oni su vrlo zainteresovani da ne bude usvojen novi Zakon, da ne budu objavljeni podaci o tome kako se sklapaju i završavaju određeni ugovori i privatni poslovi. Vrlo su zainteresovani da uvedu određene barijere i kočnice pristupa podacima kako ih građani ne bi pozivali na odgovornost”, rekla je Ćalović Marković, dodajući da “ovaj Zakon i dalje čeka i da je izgubljen u procedurama”.
Kazala je da se lideri parlamentarne većine pozivaju na nepisanu proceduru “i smatraju da nije potrebno usvojiti ovaj zakon”.
Ćalović Marković istakla je da bez učestva građana i civilnog društva neće biti ozbiljnijih rezultata.
“Ne samo što nismo usvojili izmjene ovog zakona, nego primjećujemo još goru praksu nego što je bila u periodu prethodnog režima. Mi sad imamo situaciju da funkcioneri nove vlasti kriju zarade. Mi se sad vraćamo na početak, na neku 2005/2006. godinu. Dok su podaci o njihovim primanjima tajni, mi nećemo biti u mogućnosti da, na adekvatan način, otkrijemo slučajeve nezakonitog bogaćenja”, kazala je Ćalović Marković.
U radnom dijelu konferneciju učestvovali su Miodrag Pešić, Predsjednik Upravnog suda, Maja Vučelić, Predsjednica Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore, Radenko Lacmanović, ekspert u oblasti slobodnog pristupa informacijama i Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.
Predsjednik Upravnog suda Crne Gore Miodrag Pešić kazao je da postoji više razloga zbog kojih je došlo do blokade rada Upravnog suda, ukazujući na veliki broj tužbi zbog ćutanja administracije prilikom ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama koje su u posjedu državnih institucija.
“Upravni sud je, u jednom trenutku, od 16 sudijskih mjesta, radio sa svega devet sudija. Taj sud nije popunjen i radi u kapacitetu od 13 sudija. Očekujemo da će biti popunjen tek iduće godine, na proljeće. Mnogo mjera smo preduzeli da bismo rad tog suda učinili efektivnijim”, kazao je Pešić.
On je kazao da ima veliki broj tužbi od lani.
“Uglavnom se rasprava svodi na ponavljanje tužbenih naloga. Naravno, to je doprinijelo uštedi budžeta – neodržavanje tih javnih rasprava. Sav taj broj tužbi koji se, dominantno, odnosi na ćutanje uprave otežava rad suda. On je projektovan da godišnje završi između pet i šest hiljada predmeta”, objasnio je Pešić.
Tendencija rasta tužbi, kaže on, ukazuje na postojanje problema primjene Zakona o SPI.
Radenko Lacmanović, ekspert u oblasti slobodnog pristupa informacijama, kazao je da Zakon o SPI mora da bude “snažna alatka u svim državama gdje postoji potreba, a manje-više, takve su sve”.
“Zajednice poput naše koje su opterećene nepotizmom, korupcijom, moraju imati u vidu da transparentan rad javnopravnih organa je više nužnost nego cilj”, kazao je Lacmanović.
Istakao je da je Zakon o SPI rađen po uzoru “kolega iz Hrvatske”.
“Javnu raspravu su, čini mi se, karakterisale zamjene teza. U članu 15. Zakona o upravnom postupku postoji odredba koja govori o zloupotrebi prava. Mi smo taj član koristili, često, kako bismo odbili zahtjeve o slobodnom pristupu informacijama… Držim do toga da treba razraditi član 15. Zakona o upravnom postupku i detaljnije ga elaborirati”, istakao je Lacmanović.
Naglasio je da ljudska prava ne poznaju cijenu, “i ne možemo govoriti o novčanom iznosu”.
“Prvi nedostatak u ovom tekstu zakona je to što je dupliran rok drugostepenom organu za odlučivanje po žalbi… Čini mi se da u ovom Zakonu nije dobar pristup to što ostavlja dosta prostora za kreativna tumačenja”, kazao je Lacmanović.
Rekao je da bi se Zakonom o SPI trebala omogućiti pristupačnost informacijama osobama sa invaliditetom.
“Trebalo bi mijenjati član 23. gdje bi se dodalo pravo licu sa invaliditetom da uvid može uraditi u pratnji”, kazao je Lacmanović.
Predložio je da se informacije daju svima, podjednako, bez medijskih preferenci i prioriteta.
Direktor Istraživačkog centra NVO MANS Dejan Milovac kazao je u određenim situacijama i primjerima ne postoji progres kada je u pitanju dostupnost informacijama.
“To se odnosi na sektor energetike. Mi, još uvijek, imamo postupak pred nadležnim organima oko toga da dobijemo ugovor o prodaji. Postala je praksa da ugovori, javni tenderi, i tamo gdje se troši veliki novac, da ti podaci postaju dostupni. To smo uspjeli da obezbijedimo. Sad smo ušli u neku regresiju”, kazao je Milovac.
Istakao je da je MANS “ipak uspio da dođe do određenih informacija”.
“Većina najvećih slučajeva je inicirana od MANS-a, uključujući i postupak protiv budvanske grupe… Do tih podataka dolazimo isključivo na osnovu Zakona o SPI…”, rekao je Milovac, dodajući da je “ovaj zakon jako važan”.
