Preko 25 000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama koje je podnio MANS i preko 80 % presuda Upravnog suda u korist MANS-a je prepoznato kao značajno iskustvo od strane kancelarije Evropske komisije u Briselu koja je podržala regionalni projekat kroz koji ćemo prenijeti naše znanje u ovoj oblasti partnerima iz Transparency International-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U projektu je partner i Access Info Europe koja će omogućiti razmjenu iskustava i sudske prakse sa zemljama Evropske unije kroz globalnu mrežu organizacija koje se bave slobodnim pristupom informacijama – FOI Advocates.
MANS trenutno radi sa kolegama iz Hrvatske i BiH na uspostavljanju sistem monitoringa transparentnosti državne uprave u ove dvije države. Poseban fokus projekta će biti na oblastima u kojim je naša dosadašnja praksa pokazala najveći nivo zatvorenosti institucija, a koje su najpodložnije pojavi korupcije. U oblasti privatizacije, javnih nabavki, prostornog planiranja, koflikta interesa, finansiranje političkih partija i sprovođenje antikorupcijskih mjera će biti uspostavljen regionalni sistem monitoringa na osnovu kojeg ćemo dobiti uporedive informacije o nivou transparentnosti institucija u tri države koje se nalaze u različitim fazama procesa evropskih integracija.
Kroz projekat će biti ojačano učešće civilnog društva u sprovođenju zakona. Naime, kroz nacionalne mreže partneri će većem broju NVO i novinara pružiti podršku da koriste ovaj zakon kako bi došli do informacija bitnih za njihov rad i kako bi povećali otvorenost i odgovornost državnih institucija. Takođe, partneri će pružati besplatnu pravnu pomoć građanima koji žele da podnesu zahtjeve za informacijama.
Ovo partnerstvo je već uspješno počelo da funkcioniše u slučaju proglašenja tajnom zvaničnih odgovara Vlade Crne Gore na Upitnik Evropske komisije. Vlada je, i nakon sudske presude u MANS-ovu korist, odbila da objavi ove informacije. Međutim, nakon što je partnerska organizacija Info Access Europe tražila odgovore od Evropske komisije, iz Brisela je Vladi Crne Gore poslata poruka o neophodnosti transparentnog procesa evropskih integracija, nakon čega su odgovori objavljeni na sajtu Vlade.
Na osnovu iskustava, kako partnera tako i građana i NVO-a, u nekim zemljama tražićemo izmjene zakona, a u nekim promjene prakse kako bi se povećala trasparentnost institucija i samim tim prevenirao nastanak korupcije u ciljanim oblastima. Na osnovu dosadašnjih iskustava NVO-a i građana kao osnovni problemi u implementaciji zakona javljaju se nesprovođenje testa štetnosti, dugi postupci pred Upravnim sudom, nepoštovanje sudskih odluka i nesprovođenje sankcionih odredbi.
Transparency International Bosna i Hercegovina će se kroz projekat fokusirati na izmjene zakona na entitetskim nivoima i njihovim usklađivanjem sa državnim Zakonom. Prije svega, ovo se odnosi na uvođenje sankcionih odredbi za nesprovođenje Zakona, tj. sankcionisanja institucija i pojedinaca za neodgovaranje po zahtjevu za pristup informacijama kao sto je to regulisano i u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama BiH, te uvođenje obaveze donosenja rjesenja po zahtjevu na nivou Republike Srpske, čiji zakon trenutno ne prepoznaje istu obavezu, te time krši prava pojedinaca na žalbu po osnovu donesene odluke.
TI BiH je, u prethodnom periodu, svojim zalaganjem prema institucijama na državnom nivou zajedno sa ostalim organizacijama koje se bave promocijom slobodnog pristupa informacijama, uspio ukazati na vaznost uvodjenja sankcionih odredbi u Zakon o slobodnom pristupu informacijama BiH, te i tim ukazati da krsenje odredbi ovog Zakona kroz uskracivanje jednog od osnovnih prava, prava na informaciju, je krsenje osnovnih gradjanskih prava svakog od gradjana BiH. S tim u vezi, TI BiH kroz ovaj regionalni projekat ce nastojati i dalje promovirati vaznost ovog zakona kako za NVO i medije, tako i za građane u njihovoj svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama vlasti na svim nivoima, te time i raditi na poboljšanju transparentnosti istih.
Provedba Zakona o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj je nezadovoljavajuća. Veliki broj zahtjeva u kojima građani i nevladine udruge traže informacije od Državne uprave, institucija i javnih ustanova ostaju neodgovorenim. Prema službenom izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) samo 688 tijela javne vlasti je poštovalo zakonsku odredbu i Ministarstvu uprave Republike Hrvatske je dostavilo podatke o provedbi zakona. Ovo je 60 institucija manje u odnosu na prethodnu godinu jer sankcije za nedostavljanje izvješća ne postoje, premda Revizija Akcijskog plana uz Strategiju za suzbijanje korupcije Vlade Republike Hrvatske stavlja na mjere utvrđivanja obveza službenika za informiranje u tijelima državne uprave da dostavljaju tromjesečna izvješća. Izvješće pokazuje da u zakonski predviđenom roku od 15 dana odgovara samo oko 40% tijela javne vlasti što također pokazuje tendenciju opadanja broja dobivenih odgovora u odnosu na 2008. godinu. Nadalje, građani u velikom broju ukazuju da izvješća nisu točna jer njihovi zahtjevi nisu pomenuti u njima.
Poseban problem u Hrvatskoj predstavlja Zakon o pravu na pravu na pristup informacijama koji ne predviđa test štetnosti. Tijela javne vlasti mogu naplaćivati pristojbu po svakom zahtjevu za pristup informacijama, neovisno o načinu dostavljanja pa čak i za osobni uvid u dokumente. Postupak žalbe i tužbe Upravnom sudu za građane je dugotrajan a građani moraju u slučaju negativnog rješenja platiti 1000 kuna sudskih troškova (preko 100 eura).
Zorica Ćeranić
direktor građanskih inicijativa, MANS
Nina Stevanović
koordinator projekta u Bosni i Hercegovini, Transparency International Bosna i Hercegovina
Marina Lasić
koordinator projekta u Hrvatskoj, Transparency International Hrvatska
