Na poziv Evropske komisije, MANS je danas u Briselu održao sastanak sa prestavnicima Generalnog direktorata za proširenje EU. U okviru razgovora na temu demokratije, vladavine prava, reforme pravosuđa, civilnog društva i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, MANS je ukazao na ključne probleme sa kojima se susreće Crna Gora u procesu ispunjavanja uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.
U dijelu koji se odnosi na rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, MANS je ukazao na zabrinjavajuću činjenicu da je implementacija mjera iz Akcionog plana na izuzetno niskom nivou, te da posljedni podaci do kojih je MANS došao ukazuju da je potpuno realizovano svega 13% od ukupno 266 mjera.
Posebno smo podvukli kontinuriani nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti, što ilustruje i sam slučaj Zavala koji ni nakon preko dvije godine istrage nije rezultirao poketanjem postupka protiv Svetozara Marovića i bivšeg ministra urbanizma, Branimira Gvozdenovića, iako postoji dovoljno osnova da tužilaštvo preispita njihovu ulogu u kompletnoj aferi. Iako je tužilaštvo u više navrata naglašavalo da je kompletan slučaj otkriven i prijavljen od strane MANS-a, nijednom u preko dvije godine, tužilaštvo nas nije pozvalo ili konsultovalo premda smo nekoliko puta dopunjavali krivičnu prijavu novim informacijama.
Problem korupcije i organizovanog kriminala u sektoru urbanizma je nešto na što se MANS posebno osvrnuo imajući u vidu kontinuirano ukazivanje Evropske komisije da je korupcija u ovom sektoru posebno zabrinjavajuća. Iako je nelegalna gradnja definisana kao krivično djelo još 2008. godine, dosadašnja praksa u procesuiranju ovog krivičnog djela je i dalje fokusirana na takozvane „sitne ribe“, dok krupni investitori od čije nelegalne gradnje ima i najviše štete u prostoru, i dalje nisu procesuirani. Pored nelegalne gradnje, MANS je ukazao i na veliki broj zabilježenih ali ne i procesuiranih slučajeva zloupotreba službenog položaja, naročito na nivou gradonačelnika i ministara, upravu u sektoru urbanizma, te potrebu da se dosadašnja praksa tužilaštva i policije drastično promijeni.
Na sastanku sa predstavnicima Direktorata za proširenje je akcentovana i uloga Policije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala te potencirana neadekvatna saradnja koju ova institucija ima sa sudstvom i tužilaštvom, ali i hroničan nedostatak politilčke volje unutar same policije, naročito na poziciji direktora Uprave Veselina Veljovića.
Neadekvatna saradnja i prebacivanje odgovornosti je bilo posebno izraženo, i još uvijek jeste, u slučaju „Balkanski ratnik“ gdje je takva praksa, uz nedostatak političke volje, imala za rezultat da osumnjičeni za šverc preko 2 tone kokaina, Darko Šarić, izmakne nadležnim organima Crne Gore.
Takođe smo ukazali i na činjenicu da u dijelu aktivnosti organa krivičnog gonjenja i presuđenja, nije bilo imovine koja je trajno konfiskovana pravosnažnim sudskim odlukama, a koja je stečena vršenjem krivičnih djela korupcije i organizovanog kriminala, dok je privremeno zamrznuta imovina u vrijednosti manjoj od milion eura. Posebno je alarmanta činjenica da je specijalni istražni tim sproveo samo četiri istrage i dvije finansijske istrage u cijeloj 2010. godini.
U vezi sa reformom pravosuđa, MANS je ukazao na i dalje izuzetno nizak nivo transparentnosti rada sudova, te činjenicu da pojedini sudovi u Crnoj Gori i dalje „njeguju“ praksu skrivanja svojih presuda od javnosti.
Takođe smo ukazali i na problem sa ažurnošću sudova i statistikom koju proizvode i sudstvo i tužilaštvo a koja se odnosi na slučajeve korupcije koji su presuđeni. I dalje postoji tendecija da se određena krivična djela prikazuju kao djela korupcije, što naposljetku daje u potpunosti krivu sliku o efikasnosti sudova u borbi protiv korupcije.
Poseban problem predstavljau slučajevi u kojima troškovi istražnog postupka i samog suđenja višestruko nadmašuju samu štetu od korupcije u tom predmetu, a koji nerijetko i ne budu do vedeni do kraja ni nakon višegodišnjeg trošenja novca poreskih obveznika kroz postupak.
U dijelu koji se odnosi na transparentnosti rada Vlade, MANS je ukazao da je nažalost i nova Vlada zadržala praksu koju je uspostavio bivši premijer kada je u pitanju objavljivanje informacija o ključnim odlukama koje donosi Vlada. Ova tvrdnja je ilustrovana slučajem Valdanos gdje Vlada i dalje odbija da javnosti prezentuje podatke o tom poslu iako postoji nesporan javni interes da oni budu objavljeni, tim prije jer bi mogli ukazati na zloupotrebu službenog položaja i korupciju. Slična situacija je i sa informacijama koje bi ukazale na stvarne troškove ali i rizike od izgradnje novih energetskih objekata u Crnoj Gori.
U ovom dijelu je istaknuto da postoji određeni napredak kada je u pitanju saradnja Vlade sa nevladinim sektorom, ali da je ona još uvijek deklarativna i veoma često uslovljena osjetljivošću teme o kojoj se radi.
Sloboda govora je i dalje zabrinjavajuće pitanje, dok vlast i dalje nalazi razloge da ne dekriminalizuje klevetu i pored više nego jasnih preporuka koje dolaze iz Brisela. MANS je ukazao na zabrinjavajući trend u procesima protiv novinara i aktivista nvo sektora, gdje nakon javnih fukcionera, tužbe sve češće podnose i pojedinci koje su označeni kao pripadnici organizovanog kriminala.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na slobodu govora ne predstavlja značajniju zaštitu za kritičara vladinih politika jer crnogorski sudovi nemaju naviku da je dosljedno primjenjuju. Podsticaj ne dolazi ni sa adrese Vrhodnog suda u kojemu kažu da bi sudije „trebale“ da poštuju odluke suda u Strazburu. Ovakvo okruženje rezultira novim tužbama protiv kritičara što smo ilustovali najnovijim tužbama koje je pokrenuo direktor policije Veselin Veljović, ali i procesima koje uprava nikšićke Željezare vodi protiv MANS-a.
U dijelu koji se odnosi na crnogorski parlament, MANS je potencirao nedovoljno iskorišćenu kontrolnu funkciju parlamenta, kao i neinstitucionalizovanu saradnju sa građanima. Posebno smo istakli uogu koju bi parlament trebao da ima u borbi protiv korupcije i organizonog kriminala kao jednog od ključnih uslova koje Crna Gora mora ispuniti na putu ka EU, ali i činjenicu da u Parlamentu i dalje nije uspostavljeno posebno radno tijelo za borbu protiv korupcije, iako je to propisano Rezolucijom koja je usvojena konsenzusom, prije vise od 3 godine.
MANS je danas na sastanku sa predstavnicima Direktorata za proširenje EU predstavio samo dio komentara koji će biti upućeni Evropskoj komisiji u susret izradi Mišljenja i novog Izvještaja Komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu.
Dejan Milovac
Zamjenik izvršnog direktora
