Nakon skoro četiri godine od usvajanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, crnogorske državne institucije i dalje ulažu mnogo značajniji napor u opstruiranje primjene samog zakona, nego u pružanje informacija o svome radu. Iako je evidentan pomak u odnosu na početak primjene Zakona, institucije još uvijek nerado pružaju informacije koje mogu ukazati na postojanje korupcije ili drugih kršenja zakona.
U protekle četiri godine, samo je MANS uputio preko 21.000 zahtijeva za informacijama na adrese većine državnih institucija od čega je svaki četvrti zahtjev naišao na ćutanje administracije, odnosno na nespremnost institucija da pruže traženu informaciju. Ostali problemi u pristupu informacijama u posjedu državnih organa kao što su troškovi pristupa, način uvida u informacije i nepoštovanje zakonskih rokova i sudskih odluka u ovoj oblasti, i dalje su najčešći izgovori koji se koriste za nepružanje traženih informacija.
Državne institucije koje i dalje prednjače u neadekvatnom sprovođenju Zakona su u prvom redu Uprava policije, Ministarstvo finansija i bivše Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja koje su većinu informacija dostavile tek nakon žalbi i tužbi pred Upravnim sudom. Nakon njih, institucije koje takođe rijetko odgovaraju na zahtijeve za informacijama su Savjet za privatizaciju i Ministarstvo prosvjete i nauke.
Sa druge strane, institucije koje su do sada bile najažurnije u poštovanju prava na slobodan pristup informacijama su Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Zavod za zapošljavanje, Vrhovni sud, te Komisija za utvrđivanje konflikta interesa, kao i Skupština Crne Gore, ali tek nakon promjene Generalnog sekretara ove institucije.
Ipak, odsustvo političke volje i dalje predstavlja najveću prepreku za adekvatnu i punu primjenu Zakona, imajući u vidu da je upravo slobodan pristup informacijama globalno prepoznat kao jedan od najefikasnijih mehanizama za borbu protiv korupcije.
Iako je donošenje Zakona trebalo da označi povećanje transparentnosti rada državnih institucija, do sada je jako malo učinjeno kako bi se u Crnoj Gori promijenila praksa da se ključne odluke i dalje donose daleko od očiju javnosti, dok je sama primjena Zakona i dalje u velikoj mjeri uslovljena percepcijom većine visokih državnih funkcionera da za svoj rad ne moraju da odgovaraju građanima čijim se porezom finansira njihov rad.
Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama koji se obilježava širom svijeta, MANS će sjutra obilježiti serijom javnih performansa u 11 crnogorskih opština, tokom kojih će građanima u neformalnoj komunikaciji biti predstavljen značaj Zakona i pojašnjen način korišćenja prava koja on garantuje.
Tokom performansa MANS-a će građanima omogućiti da direktno podnesu zahtjev za informacijama organima vlasti u njihovim opštinama. Performansi će biti organizovani u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Beranama, Kotoru, Herceg Novom i Baru.
Boris Ristović
Direktor programa Slobodan pristup informacijama
