- “Željezara“ je počela sa radom 1956. godine, a kroz svoje postojanje je više puta vršila organizacione i upravljačke transformacije zbog čestih izmjena zakonske regulative. U svom sklopu imala je sledeća preduzeća: Institut crne metalurgije, Livnicu, Radvent, Promont, Valjaonicu, MMK Standard, da bi devedesetih godina bila podijeljena na manje pogone radi lakše privatizacije. Nakon niza godina borbe sa problemima i rada u neregularnim uslovima, te gubitka od 17 miliona eura u 2003. godini, 2004. godine kontrolni paket akcija “Željezare” prodat je kompaniji “Midlend“ za hiljadu eura. Nakon prve neuspješne privatizacije, koja je za posljedicu imala čak i krivične prijave zbog sumnje na krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, 2008. godine „Željezara“ dobija novog vlasnika – kompaniju “MNSS“ B.V. sa sjedištem u Holandiji. Postojala je osnovana sumnja da je ova kompanija “Željezaru“ koristila ili za pranje novca ili za nezakonito izvlačenje profita sa ciljem izbjegavanja obaveza po osnovu poreza. Nakon garancije Vlade Crne Gore pri kreditnom zaduživanju “Željezare“, te više godina lošeg poslovanja i ova privatizacija se pokazala kao neuspješna. 2012. godine “Željezara“ je po treći put prodata i to za 15 miliona eura, a novi vlasnik je turski “Toščelik“.Od ukupno 308 radnika koje je zatekao u preduzeću, novi vlasnik je otpustio njih 39 odmah, a plate su sa 600 eura smanjene na 250. Danas je “Željezara“, poslije burne decenije poslovanja i niza privatizacija, sa 7.500 hiljada radnika spala na svega nekoliko stotina. detaljnije
- “Maloprodaja“ je jedno od sedam preduzeća koja su nastala segmentacijom nekadašnjeg PTK-a, a nekada je brojalo preko 600 radnika i 120 objekata. 2005. godine preduzeće je prodato privatnoj firmi “Komp komerc“, da bi godinu dana kasnije bilo uvedeno u stečaj, kako bi se većinski vlasnik oslobodio radnika. I nakon gotovo deset godina od privatizacije, kapije većine objekata ovog preduzeća su zatvorene, a objekti polako propadaju. detaljnije
- Auto moto društvo “Milo Cicović“ je preduzeće koje je u svom posjedu imalo 7000 kvadrata zemljišta i objekata. Od nekadašnjih djelatnosti, auto škole, radionica, tehničkog pregleda i registracije, prodavnice auto djelova, šlep službe i izdavanja međunarodnih punomoćja i vozačkih dozvola, nije ostalo praktično ništa. Propadanje je počelo 2002. godine od kada su se promijenila četiri direktora. 2011. godine Društvo je preregistrovano u NVO, da bi zbog nemogućnosti bavljenja privredom, bilo ponovo preregistrovano u “Auto-moto Nikšić“. Danas je dug preduzeća je 156.000 eura, žiro račun blokiran, poslovi ugašeni, radnicima se duguje osam plata. detaljnije
- “Institut crne metalurgije” bavi se istraživanjem, razvojem i kontrolom kvaliteta metalnih i nemetalnih materijala i proizvodnjom specijalnih čelika i legura. Preduzeće je zapošljavalo 75 radnika. Jula 2007. godine preduzeće je prodalo svoje poslovne prostorije za 200.099 eura. U 2012. godini Institut je od januara do kraja septembra ostvario gubitak od 329.396 eura. Prilikom raspisivanja više tendera za privatizaciju i neprihvatljivih ponuda preduzeće sve do 2013. godine nije privatizovano. detaljnije
- Šumsko-industrijski kombinat “Javorak”, nekada svjetski poznati proizvođač stilskog namještaja, prije privatizacije bio je 13 godina u stečaju. Novi vlasnik, kompanija “Mi-Rai” 2004. godine zatekao je blizu 200 radnika, koji su naveli da je samo zemljište vrijedilo više od kupoprodajne cijene. Radnici navode da poslodavac nove zaposlene prisiljava da potpišu ugovor na određeno a da bi dobili plate moraju stalno da prijete štrajkom. detaljnije
- “Koni konfekcija“ nekada je imala oko 1.500 zaposlenih, da bi se do 2009. godine broj zaposlenih sveo na svega 50 radnika. Konstantan problem neisplaćenih zarada i nepovezanog radnog staža pratio je ovo preduzeće godinama, a procijenjeno je 2008. godine da je dug radnicima čak 320 hiljada eura. Nakon višegodišnjeg štrajka radnika i neriješenih problema, u januaru 2012. godine uveden je stečaj u ovu kompaniju na zahtjev firme “Panto market“ kao većinskog vlasnika. U aprilu 2013. godine proglašen je bankrot preduzeća, da bi se nakon tog raspisala čak sedam oglasa za prodaju imovine, a procijenjena vrijednost je konstantno opadala. detaljnije
- “MMK Standard“ čija je osnovna djelatnost ugostiteljske i usluge toplog obroka za potrebe Željezare Nikšić, kao i trgovina na veliko i malo, 2007. godine privatizovala je nikšićka kompanija „Komp komerc“, koja je dobila imovinu vrijednu 63 miliona eura za svega 100.000 eura. Na platnom spisku “Standarda” se tada nalazilo oko 170 radnika, a po novom socijalnom programu vlasnik im je ponudio prodaju radnih mjesta na dobrovoljnoj osnovi. U maju 2014. godine Vlada je dala saglasnost da Ministarstvo finansija i nikšićki “MMK Standard“ potpišu ugovor, da bi ta firma dio poreskog duga državi, koji iznosi 2,3 miliona, platila imovinom. Dio objekata je u prilično lošem stanju i propada. detaljnije
- “Montex“ preduzeće koje se bavilo specijalizovanom trgovinom na veliko, segmentiralo se na dva preduzeća “Monteks trade“ i “Monteks produkt“. U decembru 2007. godine dio imovine “Montex trejda“ je prodat, a grupa akcionara je sumnjala da je, prodajom zemljišta u Buljarici, kompanija oštećena za 14 miliona eura. Ova optužba u vezi zemljišta, proširila se nakon nekoliko dana i na zloupotrebe prilikom trgovine akcijama. Preduzeće je 2010. godine zapošljavalo 46 radnika. Informacije o tome kako preduzeće danas posluje nijesu dostupne. detaljnije
- “Muharem Asović“ je preduzeće koje je u svom posjedu imalo pšenični i kukuruzni mlin, a 2007. godine zapošljavalo je ukupno 94 radnika. Nakon dva neuspjela tendera, u 2007. godini raspisan je treći tender na kom je Kompanija “Agroglob“ iz Novog Sada otkupila 42,4% državnih akcija po cijeni od jedan euro. 2008. godine preduzeće je promijenilo ime u “Nikšićki mlin“. Prema podacima iz medija, kompanija u 2014. godini posluje dobro i povećava izvoz do 10%, iako je dio objekata ovog preduzeća u prilično lošem stanju. detaljnije
- “Autoprevozno“ je preduzeće koje je nekada brojalo 155 zaposlenih. Do 2003. godine nekoliko puta je Vlada odobravala finansijsku pomoć ovom preduzeću, a radnicima ipak nijesu isplaćivane mjesečne zarade duži vremenski period. Vremenom se broj voznih jedinica smanjuje, a i broj radnika opada. Nakon neuspješnog poslovanja, preduzeću je uveden stečaj 2006. godine, da bi se 2008. godine transformisalo u Carinski terminal “Tehno baza”. Radnicima bivšeg “Autoprevoznog“ nijesu isplaćena mnoga dugovanja, objekti služe u druge svrhe, a vozila polako propadaju. detaljnije
- “Nikšićka banka“, je osnovana 1992. godine, nastala je izdvajanjem iz sistema Montenegrobanke. Decembra 2005. godine, podgorička kompanija “Monte Nova“ u vlasništvu brata premijera Mila Đukanovića – Aca Đukanovića kupila je nešto više od 14% akcija Nikšićke banke za oko milion eura. 2006. godine manjinski paket državnih akcija u Nikšićkoj banci prodat istoj kompaniji za 2,3 miliona eura, čime je ova kompanija postala većinski vlasnik Nikšićke banke sa preko 42% akcija. Nakon što je više puta imala problem sa likvidnošću, „Prva banka“ je kreditno potpomagana od strane Vlade Crne Gore. Za ovu banku vezan je broj afera u Crnoj Gori i sumnji da je poslovala sa licima umiješanim u korupciju i organizovani kriminal. detaljnije
- HTP „Onogošt“ je preduzeće sa tradicijom dugom preko 50 godina i imovinom vrijednom preko 13 miliona eura, u kom je bilo zaposleno 500 radnika. Nakon višegodišnjeg lošeg poslovanja i pokušaja HLT fonda da dokapitalizuje preduzeće na sumnjiv način, počela je rasprodaja objekata “Onogošta“. 2009. godine uveden je stečaj, a dug preduzeća je bio procijenjen na 3,4 miliona eura. Veliki broj radnika bio je primoran da uzme otpremninu i ode iz preduzeća. Dio imovine preduzeća tokom godina je rasprodat, a dio je i posle više raspisanih oglasa o prodaji u njegovom vlasništvu. HTP “Onogošt“ je i danas u stečaju. detaljnije
- “Rudnici boksita” su počeli sa radom 1948. godine i decenijama je bili okosnica crnogorske privrede. Brojao je i do blizu 2.200 radnika, a danas “broji“ milionske gubitke. Nakon što je 2004. godine 362.000 akcija Rudnika prodato na berzi, država je 2005. godine izvršila privatizaciju u paketu sa Kombinatom aluminijuma. U 2006. godini Rudnici boksita su poslovali sa 15 miliona eura gubitka. 2008. godine u Rudnicima je prekinuta proizvodnja, a radnici poslati na kolektivne odmore, a 2009. godine se govori čak i o bankrotu preduzeća. Nakon što je 2010. godinu obilježio konstantan štrajk radnika, krajem godine je prvim socijalnim programom iz preduzeća otišlo 607 radnika. Danas, nakon loše privatizacije, Rudnici su u stečaju, a imovina je ponovo na prodaji. detaljnije
- Preduzeće “Metalac“ koje je bilo u stečaju, prodato je 2004. godine za svega 450.000 eura, kada mu je ime promijenjeno u “Montavar Metalac“. 2011. godine preduzeće bilježi uspjeh u poslovanju sa profitom od čak 8 miliona eura, iako su u tom trenutki 2/3 preduzeća pod hipotekom Nlb Montenegro banke. 2012. godine vlasnik je pokrenuo dobrovoljnu likvidaciju zbog velikog duga. 2013. godine preduzeće je dobilo kredit od Erste banke, uz garanciju države, a sve na teret budžeta Crne Gore. Na današnji dan se ne zna ko je vlasnik ove fabrike. detaljnije
