Podmorski kabl i dalekovod

Autori Nacrta plana za podmorski kabal i dalekovod od primorja do sjevera Crne Gore računaju da će novom prenosnom mrežom Crne Gore prolaziti i struja koja bi bila proizvedena u osporavanoj hidroelektrani Buk – Bijela. Izgradnja trafostanice u Brezni kod Pljevalja se pravda upravo mogućnošću da BiH ipak izgradi hidroelektranu Buk – Bijela.

Ovo je samo jedan o nepostojećih i neizvjesnih projekata koji ulaze u kalkulaciju Vlade o potrebi za dalekovodom i energetskom konekcijom sa Italijom. Naime, autori dokumenta navode da je potreban razvoj prenosne mreže koja mora biti spremna da preuzme kompletan tehnički iskoristivi potencijal hidroenergije, energije vjetra ili sunca.

Tako se u Nacrtu plana taksativno navode buduće hidroelektrane na Morači čiji konačni kapaciteti još uvijek nisu definisani, hidroelektrana Komarnica za koju takođe ne postoji plan, termoelektrana Berane, kompleks vjetroelektrana na Krnovu, kao i grupa malih hidroelektrana u šavničkoj opštini.

S obzirom da su budući energetski izvori planirani u okviru postojećeg energetskog sistema Crne Gore, ovi navodi su manipulacija zato što iz Nacrta DPP proizilazi da je dalekovod za podmorski kabal zaseban prenosni sistem, koji će služiti izvozu struje ka Italiji.

Naime, dalekovod na čitavoj dužini predviđa samo jedno trafo postrojenje preko kojeg bi se struja prenosila u domaću elektroenergetsku mrežu na 220 kV, 110 kV ili 35 kV. Iz ovoga bi se moglo zaključiti da se čitav dalekovod planira samo za prenos struje iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije prema Italiji, u kom slučaju on ne predstavlja poboljšanje domaće prenosne mreže, iako troši prostor na teritoriji naše države.

Autori u jednom dijelu projekta čak i priznaju ko će imati najviše koristi od izgradnje dalekovoda koji će zauzeti preko 14.000 hektara crnogorske teritorije: “Uzimajući u obzir planove razvoja proizvodnih kapaciteta u BiH i Srbiji, upravo sjeverno od Crne Gore, kao i projekat izgradnje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, bar jedna 400 kV interkonektivna veza prema prenosnom sistemu Crne Gore bi bila od velike koristi u slučaju izvoza iz Bosne i Hercegovine, odnosno Srbije prema Italiji i omogućila bi siguran i neometan tranzit električne energije”.

Osim konstatacije da je potrebno proširiti prekogranične energetske kapacitete, autori nijesu ponudili validne argumente koji bi potvrdili da bi Crna Gora imala najviše koristi od izgradnje dalekovoda i podmorskog kabla.

Autori plana ni sa energetskog, niti sa ekonomskog aspekta nijesu odgovorili na ključno pitanje da li je i zašto Crnoj Gori potrebna planirana prenosna mreža ili je to bio zahtjev italijanskog partnera Terne, sa kojom je već potpisan ugovor o realizaciji čitavog posla.

Nažalost, odlukom Vlade i resornog Ministarstva ekonomije javnosti je zabranjen pristup ključnim informacijama koje se odnose na dogovor Vlade i italijanskog partnera, tako da i dalje ne znamo šta je sve Vlada obećala i koliko će to da nas košta.

MANS ovim putem još jednom poziva Ministarstvo ekonomije da što prije javnosti stavi na uvid sve ugovore koji su potpisani sa italijanskim partnerom i objasni građanima na konkretnim primjerima koje koristi ćemo imati od ovog projekta.

Dejan Milovac
Zamjenik izvršog direktora