Najavljeno povećanje poreza na dodatnu vrijednost je ishitren potez koji nema konsenzus ni unutar same Vlade, niti se bazira na realnim mogućnostima crnogorske ekonomije, a još manje na finansijskoj sposobnosti građana Crne Gore da još jednom oni na svojim leđima ponesu teret krize, ali prije svega da samo oni plate cijenu pogrešnih odluka Vlade i njenih zvaničnika. Cilj njegovog uvođenja nije nikakvo održanje fiskalne stabilnosti, već prije svega kreiranje prostora u budžetu da Vlada preuzme nove dugove Kombinata aluminijuma, naravno na teret građana.
MANS poziva Vujicu Lazovića, potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, koji je unutar Vlade i jedan od najglasnijih protivnika povećanja PDV-a, da umjesto utvrđivanja predloga zakona za povećanje poreske stope na 19%, inicira otvaranje široke javne rasprave o ekonomskoj situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, kao i o drugim sredstvima kojima je moguće popraviti finansijske pokazatelje, a da to nije brutalno zavlačenje ruke u džep ionako osiromašenom građaninu Crne Gore.
Uprkos uvjeravanjima Ministarstva finansije da se teret povećanja poreza neće odraziti na obične građane, sasvim je sigurno da će nova stopa poreza dovesti do povećanja cijena i momentalne inflacije, što je početkom ove godine potvrđeno iz onog dijela Vlade koji se protivi ovoj mjeri. Vujica Lazović je tada potvrdio da je protiv te mjere zbog sasvim izvjesnog opšteg povećanja cijena i “jer bi u konačnom glavni teret pao na sve potrošače – građane Crne Gore”. Lazovićevo protivljenje je tada bilo toliko čvrsto da bi, kako navodi, “ozbiljno razmislio da li da bude u izvršnoj vlasti koja se odluči na takav potez”.
Sa druge strane u Ministarstvu finansija kao osnovni motiv za donošenje ove odluke navode višegodišnji budžetski deficit, odnosno nesklad između budžetskih prihoda i rashoda. Ako znamo da je prethodne godine jedan od većih rashoda zbog kojeg je rađen rebalans budžeta bilo plaćanje dugova Kombinata aluminijuma, kao i da se ove godine crnogorskom budžetu “smiješi” minimum 60 miliona Eura KAP-ovog duga za utrošenu struju, nije teško zaključiti da povećanje poreza, zapravo predstavlja uvođenje takozvanog “poreza za KAP”.
Nakon zakona “euro po euro” koji za cilj imao da popuni rupu u prošlogodišnjem budžetu nastalu aktiviranjem garancije datih za kredit KAP-a kod Dojče banke, te uvođenja takozvanog “kriznog poreza” koji je opteretio ionako bijede zarade, novi “porez za KAP” kojim treba da se plati njegova krađa struje, dodatno bi opteretio osiromašene budžete građana Crne Gore.
Smatramo da je prije donošenja odluke da se građani dodatno oporezuju, potrebno razmotriti i druge izvore finansiranja budžetskog deficita, prije svega iz onih izvora kod kojih je naplata nedopustivo niska zbog neažurnosti države, te javašluka i moguće korupcije pojedinih državnih funkcionera i službenika. Tako je na primjer iznos nenaplaćenog poreskog duga višestruko premašuje projektovane prihode od povećane stope PDV, a Vladi stoje i mnogi drugi mehanizmi ubiranja prihoda kroz uvođenje novih i povećanje postojećih poreza na luksuznu robu i usluge.
Zbog toga Vlada mora prije konačnog usvajanja zakona o povećanju poreske stope, otvoriti široku raspravu u okviru koje bi se mogli identifikovati i drugi, održiviji načini za punjenje budžeta i održavanje fiskalne stabilnosti.
MANS