Državni organi neće moći da sakrivaju informacije koristeći se izgovorom da se radi o državnoj ili poslovnoj tajni, a podaci od javnog interesa, posebno oni koji se tiču trošenja budžeta, biće proaktivno objavljivani na sajtu institucija jednom mjesečno.
Građani, civilni sektor i mediji bi na osnovu propisa o slobodnom pristupu informacijama bi mogli da traže svaki podatak koji posjeduje organ vlasti, uključujući i imejl i komunikaciju bilo kojom platformom koja se vrši sa službenih mobilnih ili drugih uređaja.
Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama biće vraćena nadležnost da, kao drugostepeni organ, meritorno odlučuje po žalbi ukoliko podnosilac zahtjeva za podacima smatra da državni organ nije radio u skladu sa zakonom.
Sve to je predviđeno Nacrtom izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI), koji su juče novoj Vladi i ministarki javne uprave Tamari Srzentić dostavile Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut Alternativa (IA), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) i Centar za građanske slobode (CEGAS).
„Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije predali smo Vladi nacrt izmjena prvog u nizu antikoruptivnih zakona, Pozivamo ministarku Srzentić da što prije organizuje javnu raspravu, a Vladu da po hitnom postupku izmijene uputi Skupštini na usvajanje“, kazala je u izjavi za „Vijesti“ izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
„Crna Gora je zemlja tajni, kojima je bivši režim sakrivao korupciju, kriminal, brojne benefite tajknuma blikim DPS-u… Ovaj zakon treba da obezbijedi mehanizam građanima, civilnom sektoru i medijima da otkrivaju korupciju, ali i da kontrolišu vlast. Imajući u vidu ekspoze premijera Zdravka Krivokapića, ali i izjave ministara da će raditi transparentno, očekujemo da ćemo konačno imati zakon usklađen sa međunarodnim standardima, koji će građanima, civilnom sektoru i medijima omogućiti da imaju aktivniju ulogu u društvu. Pošto će ovaj zakon omogućiti i kontrolu rada nove vlade, on je i test njihove stvarne spremnosti da omoguće javnosti pristup infomacijama, a time i prevenciju i borbu protiv korupciju i u sopstvenim redovima“, istakla je Ćalović Marković. Iz civilnog sektora podsjećaju i da je početkom decembra na snagu stupila Konvencija Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima, koju je Crna Gora ratifikovala još 2012.
Brisanje spornih važećih normi, test štetnosti i proaktivno objavljivanje podataka
Važeći propis, donesen 2017. zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a, predviđa da se odredba ZOSPI ne odnose, između ostalog, na informacije za koje postoji obaveza čuvanja tajne, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast tajnih podataka.
U obrazloženju predloga brisanja te odredbe, NVO poručuju da je u koliziji sa drugim normama zakona. Isto tako, ističu, toj normi se „može pripisati i zapažena neujednačena praksa – od paušalnog i neopravdanog pribjegavanja toj odredbi, do različitih tumačenja o tome koje se materijalno i procesno pravo ima primijeniti u tom slučaju, te da li isto podrazumijeva odbijanje zahtjeva ili ograničenje pristupa informacijama, što je sve rezultiralo različitim odlukama o činjenično gotovo identičnim predmetima“.
Civilni sektor predlaže uvođenje instituta „test štetnosti“ u osnovne pojmove ovog zakona.
„Izostanak dokaza o izvršenom testu štetnosti, nepotpunost obrazloženja u pogledu sadržine testa štetnosti bili su učestao razlog zbog kog je Upravni sud Crne Gore poništavao odluke o zahtjevima za pristup informacijama. S obzirom na značajnu funkciju koju ima test štetnosti, izvjesna je potreba za bližim definisajem njegove sadržine i funkcije već u osnovnim odredbama, a u cilju povećanja preciznosti zakonskih normi, uklanjanja nedoumica i veće efikasnosti u primjeni“, navodi se u Nacrtu zakona.
Predložena je i izmjena člana 12 u cilju unapređenja proaktivog pristupa informacijama, povećanja transparentnosti rada organa i preciznosti u pravcu informacija koje organ mora objavljivati zbog očiglednog postojanja interesa javnosti da sa njima bude upoznata.
„U pitanju su podaci od značaja za upoznavanje organizacije i nadležnosti organa vlasti, kao i učešće građana u donošenju odluka. Dostupnost pravne regulative, strateških i planskih dokumenata, uključujući i izvještaje radnih tijela i informacije o organizaciji svakog tijela, doprinosi isključivo efikasnosti informisanja građana i zainteresovanih lica o nadležnostima, angažovanosti i postignutim rezultatima u radu organa“, navodi se u nacrtu, a NVO podsjećaju i na to da Zakon o pravu na pristup informacijama Hrvatske podržava ovakav koncept.
Predlaže se i konkretizacija informacija koje organi objavljuju u pogledu raspolaganja finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom.
„Redovno informisanje o prihodima i rashodima značajan je pokazatelj upravljanja javnim finansijama i u tom smislu nezamjenljiv je način kontrole rada organa vlasti, što je i jedan od ciljeva prava na slobodu pristupa informacijama. Unifikacija rokova i formi u kojima se ovi podaci objavljuju jedino može doprinijeti efikasnosti u objavljivanju informacija i većem razumijevanju informacija o prihodima i rashodima, a, istovremeno, u značajnoj mjeri bi smanjila opterećenost organa vlasti zahtjevima za pristup informacijama…“, predlog je nevladinih organizacija.
Predloženo je i normativno uređenje obaveze objavljivanja informacije o dostupnim javnim uslugama i pojednostavljenog načina realizacije tih usluga, imajući u vidu da vrijeme ekspanzije digitalizacije usluga zahtijeva prilagođavanje organa vlasti i na tom nivou.
Osnažuju se praktična rješenja za jednostavnije pretrage i upotrebe dostupnih informacija od strane javnosti. Na ovaj način poboljšao bi se sistem proaktivnog objavljivanja informacija i smanjila potreba za podnošenjem zahtjeva, kao i učestalost slučajeva “ćutanja uprave”.
Predloženo je i uvođenje novog člana, kako bi se utvrdio pravni osnov za centralizovano objavljivanje budžetskih podataka na nivou transakcija, sa jasnim određenjem u pogledu rokova, sadržaja i forme, u cilju adekvatne preglednosti i pravovremene informisanosti javnosti.
„Istovremeno, ovakav pristup u skladu je sa propisima i praksom koja već postoji u odnosu na postupak javnih nabavki“, navodi se u nacrtu izmjena Zakona.
Agencija da odlučuje, ali i kontroliše
Predložena je i izmjena, koja je postojala u Zakonu iz 2012, a na osnovu kog je Agencija kao drugostepeni organ imala ovlašćenje da odluči meritorno o zahtjevu za pristup informaciji.
Brisanje ove odredbe 2017, smatraju u NVO, dovelo je do značajnih odugovlačenja upravnih postupaka i pokazalo da postoji u praksi očigledna potreba da Agencija odlučuje meritorno o zahtjev za pristup informaciji, odnosno o žalbi, kada god to ne učini prvostepeni organ.
„Predloženo rješenje u skladu je sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti upravnog postupka, i prati standarde uporednog prava… Predlaže se izmjena koja proširuje ovlašćenja Agencije u pogledu nadzora nad sprovođenjem ZOSPI. Naime, postojeće rješenje prema kome je Agencija nadzor vršila samo u odnosu na pojedina pitanja pokazalo se kao neefikasno i neopravdano restriktivno, a nije ni u skladu sa međunarodnim rješenjima.
Predloženom dopunom Agenciji se povjerava aktivnija uloga u vršenju inspekcijskog nadzora, u skladu sa propisom koji reguliše tu oblast, čime će nadzor biti sprovođen znatno efikasnije“, navodi se, između ostalog, u nacrtu izmjena ZOSPI, koji su NVO juče dostavile ministarki Srzentić.
