Izvodi iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama:
Pravo javnosti da zna – Pristupom informacijama obezbjeđuje se da javnost zna informacije koje su u posjedu organa vlasti, a od značaja su za formiranje mišljenja o stanju u društvu, funkcionisanju vlasti, neposredno učešće građana u procesu odlučivanja, kao i za vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.
Pristupom informacijama obezbjeđuje se transparentnost rada, podstiče efikasnost, djelotvornost, odgovornost i afirmiše integritet i legitimnost organa vlasti.
Sloboda pristupa informacijama – Svako domaće i strano fizičko i pravno lice ima pravo na pristup informacijama, bez obaveze da navodi razloge i objašnjava interes traženja informacija.
Pristup informacijama je od javnog interesa
Pristup informacijama u posjedu organa vlasti zasniva se na načelima slobodnog pristupa informacijama, transparentnosti rada organa vlasti, prava javnosti da zna, ravnopravnosti i jednakosti i ostvaruje se na nivou standarda koji su sadržani u potvrđenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i slobodama i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Nadležni organ vlasti – Za rješavanje o zahtjevu za pristup informaciji nadležan je organ vlasti u čijem posjedu se nalazi tražena informacija. Organ vlasti je državni organ (zakonodavni, izvršni, sudski, upravni), organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave, ustanova, privredno društvo i drugo pravno lice čiji je osnivač, suosnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna samouprava, pravno lice čiji se rad većim dijelom finansira iz javnih prihoda, kao i fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice koje vrši javno ovlašćenje ili upravlja javnim fondom.
Informacija je dokument u pisanoj, štampanoj, video, zvučnoj, elektronskoj ili drugoj formi, uključujući i njegovu kopiju ili dio, bez obzira na sadržinu, izvor (autora), vrijeme sačinjavanja ili sistem klasifikacije. Pristup informacijama obuhvata pravo traženja i primanja informacija, bez obzira na svrhu i podatke koji su u njima sadržani. Informacija u posjedu organa vlasti je faktičko posjedovanje tražene informacije od strane organa vlasti (sopstvena informacija, informacija dostavljena od drugog organa vlasti ili od trećeg lica), bez obzira na osnov i način sticanja
Objavljivanje informacije je omogućavanje sadržine informacije dostupnom;
Objelodanjivanje informacije je saznanje sadržine informacije od strane podnosioca zahtjeva ili drugog lica koje nije zaposleno u organu vlasti u čijem se posjedu informacija nalazi;
Dan podnošenja je dan kada je zahtjev ili drugi podnesak fizičkog ili pravnog lica primljen u organu vlasti;
Dan dostavljanja je dan kada je rješenje ili drugi akt organa vlasti uručen podnosiocu zahtjeva;
Procedura po zahtjevu za slobodan pristup informacijama regulisana je:
- Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (PDF) >>>
- Zakonom o opštem upravnom postupku (PDF) >>>
- Zakonom o upravnom sporu (PDF) >>>
ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA
Postupak za pristup informaciji pokreće se na pisani ili usmeni zahtjev lica koje traži pristup informaciji. Jednim zahtjevom može se tražiti pristup više informacija.
Zahtjev za pristup informaciji treba da sadrži:
1) naziv informacije ili podatke na osnovu kojih se ona može identifikovati;
2) način na koji se želi ostvariti pristup informaciji;
3) podatke o podnosiocu zahtjeva (ime, prezime i adresa fizičkog lica, ili naziv i adresa pravnog lica), odnosno njegovog zastupnika, predstavnika ili punomoćnika.
Podnosilac zahtjeva može da u zahtjevu navede i druge podatke za koje smatra da su od značaja za ostvarivanje pristupa traženoj informaciji.
Na zahtjev za pristup informaciji ne plaća se taksa.
Podnosilac zahtjeva snosi troškove postupka za pristup informaciji koji se odnose na stvarne troškove organa vlasti radi kopiranja, skeniranja i dostavljanja tražene informacije, u skladu sa propisom Vlade Crne Gore.
POSTUPAK ZBOG “ĆUTANJA ADMINISTRACIJE”
Organ vlasti dužan je da o zahtjevu za pristup informaciji donese rješenje i dostavi ga podnosiocu zahtjeva u roku od 15 radnih dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
ŽALBA ZBOG „ĆUTANJA ADMINISTRACIJE“
Ukoliko podnosilac zahtjeva ne dobije odgovor u roku od 15 radnih dana može izjaviti žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a preko organa kome je podnio zahtjev.
Žalba se podnosi organu kome je podnijet zahtjev za slobodan pristup informacijama koji je prosleđuje Agenciji.
Agencija je dužna da donese rješenje po žalbi i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 radnih dana od dana podnošenja žalbe.
PONOVLJENA ŽALBA/URGENCIJA
Ukoliko organ vlasti ne dostavi odgovor ni nakon žalbe, a podnosilac nije dobio rješenje od Agencije da je postupano po žalbi podnosi se ponovljena žalba/urgencija.
Rok za odgovor po ponovljenoj žalbi je 7 dana od dana podnošenja ponovljene žalbe.
TUŽBA ZBOG „ĆUTANJA ADMINISTRACIJE“
Ukoliko Agencija nije odlučila po žalbi ni u naknadno ostavljenom rokupodnosilac zahtjeva ima pravo da tužbom pokrene spor pred Upravnim sudom.
U tužbi se mora navesti ime i prezime, mjesto i adresa stanovanja, odnosno naziv i sjedište tužioca i zbog čega se tužba podnosi. Tužba se podnosi u tri primjerka i uz nju se mora podnijeti original ili ovjereni prepis zahtjeva za informacijama, žalbe i ponovljene žalbe koji su predhodili tužbi.
