Prvi izvještaj o transparentnosti privatizacije u Crnoj Gori

MANS je danas objavio Prvi izvještaj o transparentnosti postupka privatizacije u Crnoj Gori koji pokazuje da pristup Ugovorima o privatizaciji i ostalim dokumentima iz ove oblasti još uvijek nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, te da u izvršnoj vlasti ne postoji politička volja da se obezbijedi puna informisanost javnosti o prodaji državnih preduzеća.

Početak procesa privatizacije društvenog kapitala vezuje se za besplatnu podjelu akcija, odnosno masovnu vaučersku privatizaciju. Nakon toga je počeo proces prodaje akcija u vlasništvu države i tri državna fonda – Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, Fonda za razvoj i Zavoda za zapošljavanje. Nema preciznih podataka, ali se procjenjuje da je na kraju 2009. godine proces privatizacije okončan za oko 85% državnih preduzeća.

Za prodaju državne imovine zadužen je Savjet za privatizaciju, dok funkciju predsjednika Savjeta obavlja potpredsjednik Vlade pri čemu su većina članova tog tijela istovremeno i članovi Vlade, koja inače vrši nadzor nad radom Savjeta. Tehničku podršku Savjetu pruža Agencija Crne Gore za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, koja je od početka privatizacije do kraja ove godine bila poseban pravni subjekt. Sa prelaskom direktora Agencije Branka Vujovića na poziciju ministra ekonomije, toj instituciji je ukinut pravni subjektivitet i postala je sastavni dio Ministarstva ekonomije.

Dostupnost informacija o privatizaciji je od vitalne važnosti kako bi javnost stekla sliku o procesu kojim je temeljno promijenjena ekonomska osnova crnogorskog društva i predviđene značajne investicije. Postupanje institucija po zahtjevima za pristup informacijama pokazuje da se proces privatizacije vodi u dubokoj tajnosti i da nije moguće doći do ključnih dokumenata, kao što su ugovori o privatizaciji, investicioni, socijalni i programi zaštite životne okoline.

Sudske presude potvrđuju da institucije najčešće krše zakon jer ne odgovaraju na zahtjeve, kao i kada tvrde da nemaju dokumentaciju o prodaji preduzeća ili da su ti podaci tajni. Međutim, pojedinačni sudski postupci traju po nekoliko mjeseci, a većinom presuda se poništavaju rješenja institucija i nalaže donošenje novih, zakonitih akata. Institucije kod kojih nema političke volje da obezbijede pristup podacima o privatizaciji zloupotrebljavaju takvu sudsku praksu, pa nastavljaju da ograničavaju pristup dokumentaciji. Zbog toga se neki postupci vode u nedogled i traju godinama, a presude kojima se konstatuje kršenje zakona ne garantuju da će institucije objaviti tražene podatke.

Poseban dio izvještaja odnosi se na Skupštinu Crne Gore, i njena radna tijela, posebno Komisiju za praćenje i kontrolu postupka privatizacije koji imaju nadležnost da obezbijede javnost procesa privatizacije državne imovine. Iako je MANS do sada tom tijelu uputio niz inicijativa koje se odnose na javnost postupka privatizacije i kontrolu rada Vlade u ovoj oblasti, sa konkretnim predlozima za unapređenje javnosti privatizacionog procesa i nadzora nad radom izvršne vlasti, Komisija nije razmatrala ni jednu našu inicijativu, niti je do kraja 2009. godine i jedna naša inicijativa bila stavljena na dnevni red neke od sjednica ovog radnog tijela. Izvještaj je pokazao da su uspjesi parlamentarne Komisije veoma ograničeni, te da je potreban značajan napredak u radu ovog parlamentarnog tijela, kako u broju sjednica koje ovo tijelo održava, tako i u konkretnim aktivnostima koje se na sjednicama realizuju.

Cilj Izvještaja o transparentnosti postupka privatizacije u Crnoj Gori koji je izrađen uz podršku Holandske ambasade kroz program MATRA-KAP je da doprinese povećanju transparentnosti privatizacije kroz ukazivanje na nezakonitosti u postupanju državnih institucija i sudsku praksu koja potvrđuje da se dokumenta o privatizaciji neosnovano skrivaju od javnosti, i procesuiranje utvrđenih neregularnosti pred parlamentarnom Komisijom, koja je nadležna za postupanje u tim slučajevima.

Izvještaja o transparentnosti postupka privatizacije (PDF) download >>>

Vuk Maraš
direktor Monitoring programa