MANS je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave zatražio odluku kojom je Taksinu Šinevatri, bivšem tajlandskom premijeru osuđenom za korupciju, dato crnogorsko državljanstvo, kao i svih akata na osnovu kojih je ta odluka donijeta.
Zakonom o slobodnom pristupu informacijama je propisana obaveza svih državnih organa da omoguće građanima pristup dokumentaciji. Zakon propisuje da su sve informacije javne i da u slučaju da institucije proglase podatke tajnama, one dužne da to i dokažu. Odnosno, da bi zabranile pristup informaciji, institucije moraju da sprovedu test štetnosti i pokažu da bi objavljivanjem te informacije nastala značajno veća šteta po državne, poslovne i privatne interese, nego što je interes javnosti da podaci budu objavljeni.
Čak i kada tražene informacije spadaju u državne ili poslovne tajne, ili predstavljaju podatke o ličnostima, ali očigledno ukazuju na nepoštovanje zakona, zloupotrebu službenog položaja ili neko drugo krivično djelo, prema članu 10 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, institucije su dužne da te podatke objave, bez obzira na visinu štete po državne, poslovne ili privatne interese.
Izdavanje crnogorskog pasoša Taksinu Šinevatri nesporno predstavlja kršenje Zakona o crnogorskom državljanstvu, pa je Ministarstvo dužno da objavi traženu dokumentaciju, jer ona očigledno ukazuje na kršenje zakona i zloupotrebu položaja prilikom izdavanja državljanstva. Argument u prilog tom stavu je i činjenica da ovaj slučaj može imali veliki uticaj na proces evropskih integracija, posebno odluku o viznoj liberalizaciji, pa je interes građana Crne Gore da budu informisani očigledno veći od interesa Šinevatre da sačuva svoju privatnost.
Na osnovu člana 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu, crnogorski pasoš ne mogu dobiti osobe koje su pravosnažno osuđene na kaznu zatvora dužu od jedne godine. Bivši premijer Tajlanda, Taksin Šinevatra je prošle godine pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije, jer je utvrđeno da je supruzi omogućio kupovinu zemljišta od državne agencije po tri puta nižoj cijeni od tržišne.
U slučajevima kada se protiv pojedinaca vodi krivični postupak, crnogorski zakon predviđa da se dodjela državljanstva obustavi do donošenja pravosnažne odluke. U Vrhovnom sudu Tajlanda se vode još tri postupka protiv Taksina, njegovih saradnika i porodice zbog zloupotrebe službenog položaja i drugih krivičnih djela, a Šinevatra je predmet istrage u još deset slučajeva.
Jedan od načina da pojedinac dobije crnogorsko državljanstvo je i brak sa državljankom, ali je i tada uslov da taj pojedinac nije osuđen na zatvorsku kaznu, pa ni po ovom osnovu Taksin nije mogao dobiti državljanstvo.
Jedini zakonit način na koji je Šinevatra mogao dobiti crnogorsko državljanstva, uprkos tome što je osuđen zbog korupcije, je kao osoba od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski ili drugi interes Crne Gore, a na predlog nadležnih organa. Međutim, postavlja se pitanje kako je Šinevatra zadužio Crnu Goru, ko je to procijenio i dao prepuruku da mu se dodijeli državljanstvo, odnosno šta je to što pravosnažno osuđenog kriminalca preporučuje kao osobu od posebnog značaja za interese države Crne Gore.
Očigledan je interes javnosti da dokumentacija o izdavanju pasoša Taksinu Šinevatri bude objavljena i iz razloga što ovaj slučaj može staviti Crnu Goru na listu zemalja koje pružaju utočište visokim kriminalcima koje potražuje Interpol. Naime, policija Tajlanda je od Interpola zatražila pomoć u hapšenju Šinevatre, pa je i crnogorska policija bila dužna da u tome pomogne, umjesto da mu izda pasoš i time omogući bijeg od pravde.
Izdavanje pasoša stranom zvaničniku koji je osuđen za korupciju i koga potražuje Interpol, može značajno ugroziti viznu liberalizaciju sa Evropskom unijom, jer je uslov za ukidanje viza unapređenje upravljanja granicom i saradnje sa drugim državama u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Utoliko prije očekujemo da Ministarstvo unutrašnjih poslova objavi dokumentaciju koja će pokazati ko je i na osnovu čega izdao pasoš Taksinu Šinevatri, kao i da pokrene internu istragu i kazni počinioce koji su prekršili crnogorski zakon o državljanstvu, ali i značajno ugrozili interese države u procesu evropskih integracija.
Samo na taj način državne institucije će pokazati da li imaju političku volju da u konkretnim slučajevima sprovedu reforme koje će crnogorskim građanima omogućiti bezvizni režim sa zemljama Evropske unije.
Vanja Ćalović, izvršni direktor
Zorica Ćeranić, koordinator programa građanskih inicijativa
