Ministarstvo odbrane izbrisaće iz Predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka spornu odredbu kojom se propisuje mogućnost da se tajnom proglase podaci čijim bi otkrivanjem nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa.
To je na javnoj raspravi povodom zakona, kazala sekretarka tog resora Nada Ulićević.
Veselin Radulović advokat MANS-a, istakao je da Predlog zakona suprotan Ustavu i međunarodnim konvencijama.
“Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tajnosti podataka suprotan je nizu međunarodnih konvencija i to Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, tzv. Arhunskoj konvenciji, Konvenciji UN protiv korupcije, Konvenciji Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima. Sve ove konvencije imaju odredbe koje promovišu transparentnost, ali u obrazloženju predloga zakona se čak krajnje nestručno navodi da ne postoje međunarodne konvencije sa kojima je trebalo usaglasiti predlog. To možda najbolje oslikava kako je Vlada i sa kojim motivima pristupila ovom poslu”.
Vanja Ćalović Marković, izvršni direktor MANS-a, ukazala je na činjenicu da je 25 nevladinih organizacija ranije poslalo primjedbe Vladi u vezi spornog zakona, nakon čega je taj propis povučen.
“Predstavnici ANB-a, MUP-a, Ministarstva odbrane i Ministarstva vanjskih poslova su činili radnu grupu koja je pisala izmjene Zakona o tajnosti podataka koje ograničavaju ustavno pravo građana na pristup informacijama. Ne mogu obavještajne institucije da regulišu i uskraćuju osnovno pravo na slobodan pristup informacijama”, istakla je Ćalović Marković.
“Paradoks je da danas imamo mnogo manji pristup informacijama nego što smo smo imali na početku EU integracija. Usvajanje ovakvog zakona bi bio korak nazad u ukupnoj reformi pristupa informacijama od javnog značaja”, zaključio je na javnoj raspravi Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra u NVO MANS.
“Izmjenama Zakona će se sakriti i najosnovnije informacije koje se tiču stanja životne sredine, a da se to i sada dešava upravo smo svjedoci kada su u pitanju veliki infrastrukturni projekti u Crnoj Gori, kao što je autoput Bar-Boljare”, naveo je Lazar Grdinić, programski asistent u Istraživačkom centru MANS-a.
Da su kaznene odredbe neophodne u Zakonu, ukazala je Nikolina Mišnić, koordinatorka Pravnog programa NVO MANS: “Bitno je istaći da ne postoje kaznene odredbe kojima se može sankcionisati organ koji nezakonito odredi stepen tajnosti nekom podatku, a upitna je i nadležnost Direkcije po tom osnovu, pa nemamo odgovornost za nezakonito postupanje u ovakvim slučajevima”.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, ocijenio je da se Predlog zakona odnosi na sve druge organe koji imaju tajne podatke, a ne samo na odbranu i bezbjednost, kao i da će izmjene ‘pasti’ na Ustavnom sudu. Nadležne u Ministarstvu odbrane pitao je zašto u Zakon dodaju neustavnu odredbu ako državni organi po drugim osnovama već ograničava pristup podacima.
Izvršni direktor NVO 35mm, Darko Ivanović, istakao je da treba brisati odredbe kojim se predviđa da su tajni podaci oni čijim bi objavljivanjem nastupile ili mogle nastupiti štetne posledice za ostvarivanje funkcije organa. Rekao je da budžetske jedinice moraju biti otvorene za građane.
Ulićević je kazala da su u Ministarstvu odbrane uvidjeli grešku kod definicije podataka stepeni tajnosti “interno” i da su spremni da “uobliče normu” kako bi svima bilo jasnoda se odnosi na oblast odbrane bezbjednosti vojske i monetarne politike, te da ne žele da ograniče pristup podacima.
