Sprovođenje stečajnog postupka u Crnoj Gori jedna je od ubjedljivo najnetransparentnijih oblasti, koju je novim izmjenama zakona o stečaju čiji je postupak izrade u toku potrebno značajno unaprijediti. Jedino se boljim zakonskim rješenjem, koje će jačati mehanizme kontrole stečajnog postupka i njegovu transparentnost Crna Gora može uhvatiti u koštac sa stečajnom mafijom i obezbijediti da se stečajni postupci vode u skladu sa interesom javosti, a ne u skladu sa partikularnim interesima pojedinaca koji su jedini profitirali u velikom broju stečajnih postupaka u Crnoj Gori.
Naime, postoji višegodišnja praksa kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane Privrednog suda u Podgorici, kada se radi o traženju podataka koji se odnose na sprovođenje stečajnog postupka, za koju niko u ovoj instituciji nikada nije snosio bilo kakvu odgovornost. Stečajni postupci se vode u tajnosti, javnost nije upoznata sa tim šta stečajni upravnici prodaju, kome i po kojoj cijeni, te da li se vrši bilo kakva kontrola zakonitosti tako sprovedenih stečajnih postupaka.
Još u aprilu 2011. godine MANS je zatražio od Privrednog suda u Podgorici kompletnu dokumentaciju vezanu za stečaj preduzeća “G.P. Prvoborac Herceg Novi”, a Privredni sud je pristup ovim podacima zabranio pozivajući se na to da su tražena dokumenta tajna. Zbog toga je MANS izjavio žalbu Ministarstvu pravde, ali se ova institucija saglasila sa stavom privrednog suda. Tek nakon tužbe Upravnom sudu, koji je odlučio u korist MANS-a, Ministarstvo pravde je promijenilo mišljenje i u oktobru 2011. godine naložilo Privrednom sudu da nam traženu dokumentaciju dostavi. Ipak, do danas Privredni sud nije ispunio svoju zakonsku obavezu i dostavio dokumentaciju o stečajnom postupku u preduzeću Prvoborac iz Herceg Novog.
Slično je bilo i sa stečajnom dokumentacijom za preduzeća “Primorka” Bar, “Građevinarstvo Crna Gora AD” Nikšić i “Solar 80 – Elastik AD” iz Podgorice. Naime, stečajnu dokumentaciju za ova preduzeća tražili smo još u novembru 2012. godine, a Privredni sud u Podgorici nam je zabranio pristup navodeći da se radi o tajnim dokumentima. Po istoj matrici, na izjavljenu žalbu MANS-a Ministarstvo pravde je potvrdilo stavove Privrednog suda, a tek nakon tužbe i odluke Upravnog suda u našu korist, Ministarstvo pravde mijenja zvaničan stav i tokom 2014. godine nalaže privrednom sudu da nam tražene podatke dostavi. Ipak, do danas MANS od privrednog suda nije dobio ni jedan jedini podatak o stečajnim postupcima u ove tri kompanije.
U svim ovim slučajevima Privredni sud je brutalno prekršio odluke Upravnog suda i Ministarstva pravde ali i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, uskraćujući nam pravo da pristupimo podacima o stečaju na koje po Zakonu imamo pravo.
U međuvremenu je donijet novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji se primjenjuje od februara 2013. godine, a po kojem se žalbe više ne izjavljuju ministarstvu koje nadzire rad organa, već Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacimama, a sve u cilju obezbjeđivanja bolje primjene Zakona. Ipak, ni nakon usvajanja novog zakona, praksa Privrednog suda u Podgorici nije se promijenila, već je ova institucija nastavila sa drastičnim kršenjem Zakona.
Aprila 2013. godine od Privrednog suda u Podgorici, po novom Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, zatražili smo podatke o stečajnom postupku u preduzeću “Koni konfekcija” iz Nikšića, ali je Privredni sud ignorisao podnijeti zahtjev. Zbog toga je MANS podnio Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama žalbu, koja je odlučila u našu korist i juna 2013. godine naložila Privrednom sudu da nam dostavi tražene podatke. Ipak, do danas Privredni sud nije dostavio ni ovu dokumentaciju.
Slična je i situacija sa ostalim zahtjevima kojima smo tokom 2013. i 2014. godine tražili podatke o stečajnim postupcija, koje je Privredni sud ignorisao čak i nakon odluke Agencije kojom je ovoj instituciji naloženo da nam tražene podatke dostavi. Tako, do danas nismo dobili informacije o stečajnim postupcima u preduzećima “Vektra Boka” iz Herceg Novog, “Autoprevozno Bojana” sa Cetinja, “Transpromet” iz Kolašina, “Jadran Perast” iz Kotora, “IMK Jadran”, “Henkel Rivijera Industrija” iz Kotora, “Maestral Inžinjering” iz Budve, “Imako” iz Bijelog Polja i Hotel “Teuta” iz Risna.
Praksa pokazuje da, bez obzira na obavezujuće odluke Agencije, Ministarstva pravde i Upravnog suda, Privredni sud ignoriše svoje obaveze da objavi podatke o stečajnim postupcima koje sprovodi godinama unazad. Zbog toga je u izmjene i dopune Zakona o stečaju potrebno kodifikovati niz odredbi koje će obezbijediti da podaci o svim stečajnim postupcima budu javno dostupni građanima na portalu Privrednog suda i to od otvaranja stečaja do njegovog završetka.
Zbog toga, još jedom pozivamo Vladu da produži javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i da sprovede konsultacije sa svim relevantnim subjektima u društvu, kako bi se problem transparentnosti, ali i brojni drugi problemi vezani za sprovođenje stečajnog postupka uredili na način kako je to definisano u razvijenim zemljama EU. U suprotnom, jedinu korist od izmjena zakona imaće stečajni upravnici koji su se tokom stečajnih postupaka bogatili, kao i stečajna mafija koja je kupovala vrijedna crnogorska preduzeća u bescjenje, otpuštala radnike u tim preduzećima a potom rasprodavala novo-stečenu imovinu za milionske iznose.
MANS