Gradovi u okruženju svoje finansije postavljaju građanima na uvid i na internetu, Podgorica ne mora jer je štiti Zakon o slobodnom pristupu informacijama
Glavni grad Podgorica odbio je da, prema Zakonu oslobodnom pristupu informacijama, Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) dostavi podatke o stanju računa grada na kraju 2017 po izvodima računa, iako gradovi u najbližem okruženju praktikuju postavljanje ovih podataka na gradsku internet prezentaciju.
Tako se svi podaci o stanju računa za tekuće, ali i prethodne godine može naći na zvaničnim sajtovima gradova Beograd i Zagreb, ali iz podgoričke vlasti tvrde da “tražene podatke ne štiti Glavni grad, već je u obavezi da se strogo pridržava navedenih zakona i njihovih važećih odredaba”. Ističu da je informacija poslovna tajna, a “davanje takve informacije predstavljalo bi kršenje poslovne tajne i u smislu člana Zakona o zaštiti neobjavljenih podataka, kojim je propisano da se neobjavljenim podacima, između ostalog, smatraju i finansijski i poslovni podaci”.
Planirani budžet za 2017. bio je 57,3 miliona eura, a za 2018. skoro 60,7.
“Nadležni Sekretarijat za finansije je u postupku po zahtjevu utvrdio da posjeduje traženu informaciju, ali da ona podliježe ograničenju propisanom članom 14 Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji propisuje uslove zbog kojih organ vlasti može ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije, ako je to u interesu zaštite, pored ostalog, ekonomskih interesa od objavljivanja podataka koji se odnose na poslovnu tajnu, kao i ako je u pitanju poslovna tajna”, odgovorili su “Vijestima” iz Glavnog grada, podsjećajući da su Upravni i Vrhovni sud već ranije identične zahtjeve rješavali u korist Glavnog grada.
Koordinatorka za medije MANS-a Snežana Bajčeta ocjenjuje da su ograničavajuće odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZoSPI) postale alibi svim institucijama i ustanovama da ne dozvole uvid u podatke od javnog značaja.
“Jedini osnov za odbijanje dostavljanja informacija trebalo bi da postoji u slučaju nanošenja štete nekom legitimnom interesu, što može biti i poslovni, ali kada ne postoji javni interes za objavljivanje informacija. Međutim, u slučaju Glavnog grada, poslovni interes ne samo da nije legitimno opravdanje za uskraćivanje slobodnog pristupa informacijama, već takav interes ne može postojati s obzirom na to da se radi o državnom organu”, smatra Bajčeta.
Iz Glavnog grada podsjećaju i da Zakon o bankama propisuje je pored ostalog da se podaci o pojjedinačnom stanju depozita i prometa na pojedinačnim računima pravnih i foizičkih lica otvorenih u banci smatraju bankarskom tajnom:”A bankaraska tajna predstavlja poslovnu tajnu”.
Bajčeta ocjenjuje da državni organi moraju da rade isključivo u službi javnog interesa:”I to je jedini interes koji treba da štite”.
Ističe da kada je riječ o trasnparentnosti državnih organa, komparativno pravo i praksa jasno ukazuju da ne postoji interes koji javnosti može uskratiti pravo da zna kako rade oni čiji rad finansiraju.
“Stoga, uvid u stanje računa Glavnog grada ne samo da se ne može ograničiti, već bi Glavni grad trebalo svojevoljno na proaktivan način da prestavi građanima kako raspolaže javnim novcem, kako to radi, recimo, Zagreb. S druge strane, pomenuti segmenti ZoSPI čine da njihovo njihovo tumačenje u praksi ima negativan uticaj na trasnparentnost. Stoga je u najkraćem roku potrbno izmijeniti postojeće zakonsko rješenje, jer manjkavosti ovog pravnog akta omogućava da niz informacija od nespornog javnog značaja, budu uskraćeni javnosti”, zaključuje Bajčeta.
Nijesu sproveli test štetnosti i javnog interesa
Bajčeta napominje da i kada postoji poslovni ili privredni interes, da bi bio proglašen tajnom, mora prethodno biti subjekt testa štetnosti i javnog interesa.
“To su međunarodni standardi. Međutim, test štetnosti propisan ZoSPI, prema ocjenama međunarodnih eksperata, prilično je konfuzan, dok test javnog interesa u velikoj mjeri sužava ono što bi trebalo da bude široka pretpostavka otvorenosti za otkrivanje traženih informacija u javnom interesu. Glavni grad u ime zaštite ekonomskih interesa uskratio informacije, proglasivši ih tajnom, iako nijesu sproveli ni test štetnosti ni test javnog interesa”, dodala je ona.
Tina Popović
Tekst je objavljen u ND Vijesti 13. 07. 2018. godine
