Uprava je nedavno odbila zahtjev da dostavi podatke o licima koja su dobila stanove od države jer su stepenom tajnosti „interno” označeni podaci u dijelu koji se odnosi na javne funkcionere. Tako je Uprava za imovinu pozvala MANS da uredi zahtjev i traže podatke o otkupu stanova od državnih službenika i namještenika, ali ne i onih koji su na javnim funkcijama Nije jasno na osnovu čega je Uprava donijela takav zaključak, niti kako je napravljena ta procjena.Veći je interes da se sakriju imena javnih funkcionera koji su kupili stanove po povlašćenim uslovima, nego što je interes javnosti i građana, koji su im omogućili te privilegije, da znaju kome su i u kojem obimu pomogli u kupovini stana, proizilazi iz rješenja Uprave za imovinu. Uprava je rješenjem nedavno odbila zahtjev Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja je tražila kopiju svih ugovora o kupovini stana po povoljnim uslovima (otkup) od 2008. do 2019. godine.
Uprava je zahtjev odbila jer su stepenom tajnosti „interno” označeni podaci u dijelu koji se odnosi na javne funkcionere. Tako je Uprava za imovinu pozvala MANS da uredi zahtjev i traže podatke o otkupu stanova od državnih službenika i namještenika, ali ne i onih koji su na javnim funkcijama.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovacobjasnio je da je ta NVO od Uprave za imovinu tražila ono što bi ta institucija već trebalo da sama objavi, imajući u vidu da se radi o informacijama od nespornog javnog interesa. Umjesto toga, kako je rekao za „Dan”, ova institucija je odlučila da od javnosti sakrije koliko je novca dato za stanove i rješavanje stambenog pitanja crnogorskih javnih funkcionera.
– Smatram da crnogorski građani imaju pravo da znaju koji javni funkcioneri i pod kojim uslovima su dobili stan od države, koja je struktura tih funkcionera te da li među njima ima onih funkcionera koji po svojoj prirodi posla imaju obavezu da kontrolišu izvršnu vlast i sve ono što ona radi. Prije svega, građani treba da imaju informaciju da li je dobijanje takve privilegije moglo da utiče na kapacitet takvih funkcionera da vrše kontrolu rada Vlade – ocijenio je Milovac.
Objašnjava da je Uprava u svom odgovoru navela da je veći interes da ova informacija ostane tajna nego što je interes javnosti da zna ko je od Vlade dobio stan.
– Nije jasno na osnovu čega je Uprava donijela takav zaključak, niti kako je napravljena ta procjena. Razlog za skrivanje informacija nikako ne može biti zaštita privatnosti javnih funkcionera, jer se radi o privilegijama koje su plaćene novcem poreskih obveznika koji zbog toga imaju puno pravo da znaju i imaju punu informaciju koji su funkcioneri dobili stanove od Vlade – istakao je Milovac.
Uprava za imovinu je utvrdila da informaciju o otkupu stanova ne može dati, jer su dokumenta označena stepenom tajnosti „interno” u dijelu informacije koje se tiče javnih funkcionera.
„Dan” je sredinom prošle godine od Uprave za imovinu, po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, dobio dio ugovora o kupoprodaji stanova između Vlade i javnih funkcionera za koje smo tražili podatke. „Dan” je tako dobio odluku Komisije za stambena pitanja Vlade kojom je trajno riješeno stambeno pitanje ministarki bez portfelja Mariji Vučinović. U toj odluci se, između ostalog, navodi da je Komisija postupala po zahtjevu Vučinovićeve da joj se riješi stambeno pitanje. Komisija je pozitivno odgovorila po njenom zahtjevu, imajući u vidu stambene prilike Vučinovićeve i „nemogućnost da na drugačiji način riješi ovo pitanje”.
Vučinovićeva je stan od 59 kvadrata platila 6.520 eura, po cijeni od 650 eura po kvadratu. Tu nekretninu je od Vlade kupila krajem septembra 2017. godine, u vrijeme kada su joj ukupna mjesečna primanja iznosila 2.257 eura (četiri i po puta veća od prosječne zarade u državi). Njen suprug je u tom trenutku imao stan od 160 kvadrata.
A.O.
Stambene kredite i stanove dobijaju i po nekoliko puta
Vladina Komisija za stambena pitanja rješava stambene potrebe ne samo nosilaca izvršne vlasti, već i sudske i zakonodavne, što je, po ocjeni javnosti, problematično s aspekta nezavisnosti tih grana vlasti i (ne)primjerenog uticaja na njihovo odlučivanje. „Dan” je ranije otkrio da je Vlada dosad najmanje tri puta rješavala „stambenu potrebu” predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojoj je i krajem godine dala 40.000 eura stambenog kredita (od kojih je vratila 6.800 eura), iako joj je prethodno dodijelila stan od 80 metara kvadratnih u zgradi „Vektre” u Podgorici. Medenica je taj stan poklonila kćerki.
„Dan” je poslije toga objelodanio da su ministri prosvjete i socijalnog staranja Damir Šehović i Kemal Purišić takođe dobili stanove po povlašćenim uslovima, kao i predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković, poslanik DPS-a Sanja Pavićević, bivši predsjednik Opštine Mojkovac Dejan Medojević, ambasador u Indiji Zoran Janković. To su zasad otkriveni slučajevi, kada je u pitanju poslednja podjela stanova.
Premijer Duško Marković nedavno je, odgovarajući na pitanje novinara, ocijenio da je priča o funkcionerskim stanovima dio negativne kampanje protiv njegove vlade i „uspjeha izvršne vlasti”. Objasnio je da se radi o zaposlenima „koji rade veoma odgovorne poslove i imaju pravo da rješavaju stambena pitanja u skladu sa normativnim aktima koja su definisana”.
Istovremeno, Vlada pomaže građanima da kroz njene programe riješe stambeno pitanje. Tako građanin kroz projekat „1.000+”, ako ispuni veliki broj uslova, može riješiti stambeno pitanje tako što će stan u izgradnji platili 1.100 eura i što će za njegovu otplatu davati minimum pola zarade, i to najčešće prosječne, ne funkcionerske.
