Supruga Svetozara Marovića sakrila 3,8 miliona u Švajcarskoj

Đorđina Marović, supruga visokog crnogorskog funkcionera, imala je 3,8 miliona dolara na računu u švajcarskom ogranku banke HSBC, prema podacima koji su procurili u javnost.

Dokumenti iz švajcarskog ogranka banke HSBC u posjedu međunarodne grupe novinara otkrivaju da je supruga Svetozara Marovića, visokog crnogorskog funkcionera i bivšeg predsjednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore  imala 3,8 miliona dolara na račinu u ovoj banci 2006/2007. godine. On to nije prijavio u svom imovinskom kartonu.

Marović je 2006. godine prijavio stan, porodičnu kuću i zemljište, poslovni prostor u vlasništvu supruge, kćerkin automobil, pa čak i umjetničke slike i biblioteku sa 4.200 naslova. Marović nije odgovorio na pozive i poruku novinara. Crnogorski dnevnik Dan je prošle godine izvijestio da je državno tužilaštvo ispitivalo Marovića o porijeklu njegove imovine. Tužilaštvo je izjavilo da se protiv Marovića ne vodi istraga.

Crnogorski Zakon o sprečavanju sukoba interesa nalaže javnim funkcionerima da na dan stupanja na funkciju, tokom i godinu dana nakon napuštanja funkcije podnesu izjavu o svojoj i imovini bliskih članova porodice. Marović je izjave redovno podnosio, ali niti u jednoj nije naveo milione u Švajcarskoj.

Đorđina Marović, 63, je jedan od preko 100.000 klijenata švajcarskog ogranka banke HSBC, do čijih podataka je došao Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), preko francuskih novina Le Monde. ICIJ je podatke podijelio sa novinarima istraživačke mreže Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) i drugih medija. Dokumenti koji su procurili u javnost daju uvid u švajcarski bankarski sistem koji je decenijama obavijen velom tajnosti. Među ostalim klijentima su članovi kraljevskih porodica, političari, javne ličnosti i poslovni lideri iz preko 200 zemalja.

Dokumenti sadrže podatke o računima nešto više od 80 klijenata sa prostora bivše Jugoslavije. Iznos na računu Đorđine Marović je među najvišim kad su u pitanju političari i zvaničnici iz regiona. Marović i njegov sin Miloš, 31, su imali pristup računu, navodi se u dokumentima.

Račun je otvoren 6. februara 1998. godine. U dokumentaciji se ne navode iznosi na računu iz prethodnih godina. Sve što je poznato je maksimalni iznos depozita iz 2006/2007. godine od 3,8 miliona dolara. Đorđina je Švajcarcima kao zvaničnu adresu navela ulicu Dositejeva bb u Budvi. Istu je adresu Marović prijavio u imovinskom kartonu iz 2006. godine.

Po zvanju filozof, Marović, 59, obavlja javne funkcije od 1990. godine kada je izabran za člana predsjedništva tadašnje Republike Crne Gore. Bio je i poslanik, a tri puta je izabran za predsjedavajućeg Skupštine Crne Gore, uključujući i 1998. godine, kada je švajcarski račun otvoren.

Marović je bio prvi i jedini predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore koja je postojala od 2003. godine do 2006. godine. Nakon raspada Jugoslavije, Srbija i Crna Gora su 1992. godine osnovale Saveznu  Republiku Jugoslaviju. Crnogorci su 2006. godine na referendumu izglasali nezavisnost.

Obavljao je i dužnost potpredsjednika Vlade Crne Gore od 2008. do 2010. godine. Već duži niz godina je potpredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).

Iznos njegovih primanja do 2006. godine nije poznat. U imovinskom kartonu iz 2006. godine Marović je naveo da je zarađivao 1.769 eura mjesečno kao poslanik u Skupštini i predsjednik upravnog odbora jednog javnog preduzeća. Njegova supruga nije bila zaposlena.

Sa takvim primanjima i bez troškova ovom bračnom paru bi trebalo 140 godina da zarade 3,8 miliona dolara.

U dokumentaciji HSBC se ne navodi porijeklo njenih miliona. Banka je kao njeno zanimanje upisala uvoz/izvoz rashladnih materijala i automobilskih dijelova. Prema podacima iz crnogorskog registra privrednih subjekata, Marović i njegova supruga u tom periodu nisu imali firmu koja se bavila tom djelatnošću.

Zaboravljena imovina

Iako je njegova imovina znatno veća od njegovih primanja, iz imovinskih kartona i katastarskih dokumenata se vidi da 3,8 miliona dolara nisu jedina imovina koju Marović nije prijavio i objasnio.

Prema imovinskom kartonu iz 2006. godine, Marović je posjedovao stan u Budvi, kuću i 20.500 kvadratnih metara zemljišta u selu Krimovica u blizini Kotora, istorijskog grada na obali Jadranskog mora. Njegova supruga je posjedovala poslovni prostor u Budvi, a njegova kćerka auto.

Međutim, prema podacima iz registra do kojih su tada došle crnogorske dnevne novine Vijesti, Marović nije prijavo još tri stana i poslovni prostor u vlasništvu njegove tada nezaposlene dvadesetogodišnje kćerke Milene. Imovina se nalazila u ulici Dositejeva bb u Budvi, gdje je Marović imao prijavljeno prebivalište. Milena je bila navedena kao vlasnik trosobnog stana od 98 kvadratnih metara i kancelarije u prizemlju od 18 kvadratnih metara. Na prvom spratu u istoj zgradi posjedovala je stan od oko 100 kvadratnih metara, dok je u potkrovlju posjedovala još jedan stan od 90 kvadratnih metara.

Prema podacima iz registra Marović tada nije posjedovao zemljište dok njegova supruga nije posjedovala poslovni prostor.

U naredne dvije i po godine Marović nije obavljao javnu funkciju i nije podnosio imovinske kartone. U imovinskom kartonu iz 2009. godine je otkrio da je kroz nasljedstvo stekao značajnu imovinu. Marović je prijavio da su on i njegov brat Dragan naslijedili 1.602 kvadratnih metara zemljišta na Jazu, u blizini jedne od najpopularnijih plaža u Crnoj Gori. On takođe ima pravo na za sada ne utvrđeni dio od 816.928 kvadratnih metara zemljišta u Mrčevom polju u zaleđu iste plaže u blizini istorijskog primorskog grada Budva.

Marović je jedan od 600 zemljoposjednika u Mrčevom polju, najvećem poljoprivrednom zemljištu u crnogorskom dijelu Jadranskog mora. Zemljište je oduzeto od njenih prethodnih vlasnika ranih 1960-ih i dato na upravljanje poljoprivrednom dobru Boka. Vlasti su 1992. godine započele proceduru povraćaja zemljišta bivšim vlasnicima, ali još uvijek nije utvrđeno koliko će svaki od vlasnika dobiti.

Na Jazu i Mrčevom polju se održavaju koncerti velikih muzičkih zvijezda, uključujući Rolling Stones i Madonnu.

Njegova supruga je 2009. godine prijavila mjesečnu platu od 370 eura, iako nije navela radno mjesto i poslodavca. Godinu dana kasnije navela je posao u Upravi carina. I pored skromne plate, njena imovina se u međuvremenu značajno povećala. Pored poslovnog prostora, sada je posjedovala stan u Podgorici od 85 kvadratnih metara i još jedan u Budvi od 22 kvadratna metra. Nema podataka da je ovu imovinu naslijedila. Mada je po zakonu obavezna, Komisija za sprečavanje sukoba interesa rijetko provjerava istinitost podataka navedenih u imovinskim kartonima.

Lokalni moćnici

U Budvi, opštini sa najvrjednijim zemljištem na crnogorskoj obali, Marovićeva porodica je praktično činila  „vlast u sjeni“  kad su u pitanju glavni građevinski investicioni projekti.

Tokom procvata gradnje u Budvi 2000-ih Marovićev brat Dragan bio je na čelu opštinskog sekretarijata za investicije dok je njegova strina Mirjana Marović bila načelnica područne Uprave za nekretnine. Njegova kćerka Milena bila je pripravnik u kabinetu predsjednika Opštine. Od 2010. godine zaposlena je kao menadžer Opštine. Ona je i član Opštinskog odbora DPS-a.

MANS, vodeća antikorupcijska organizacija u Crnoj Gori istraživala je 2008. godine Marovićev utjecaj u građevinskom lobiju i objavila podatak da je on preko rodbine bio povezan sa 20 privatnih kompanija, od čega se njih 10 bavilo građevinarstvom i nekretninama.

Nakon niza skandala Dragan Marović se našao u središtu pažnje istražnih organa. Uhapšen je u decembru 2010. godine za zloporabu položaja.

Mjesec dana kasnije, u januaru 2011. godine Marović je prepisao stan u Budvi i kuću u selu Krimovica na biznismena Zorana Mugoša u zamjenu za pozajmicu u iznosu od 500.000 eura. Marović i Mugoša su potpisali fiducijarni ugovor prema kojem Mugoša nije bio ovlašten da proda ili na neki drugi način otuđi  Marovićevu imovinu.

Marovićev sin je takođe na Mugošu prebacio svoj stan u Budvi potpisivanjem ugovora o prodaji. Izvor iz tužilaštva je dnevnim novinama Dan rekao da je sve urađeno s ciljem da se sakrije i sačuva porodična imovina. Tužilaštvo je negiralo da je protiv Marovića pokrenuta zvanična istraga.

Početkom maja 2014. godine Mugoša je doveden na ispitivanje. Traženo je da otkrije porijeklo velikih iznosa novca koje je koristio za kupovinu nekretnina.

Mugoša je bivši član crnogorske Specijalne antiterorističke jedinice i ovlašteni predstavnik agencije za nekretnine Perjanik u Budvi. Mugoša se preselio iz Podgorice u Budvu deset godina ranije i za samo par godina je stekao velike sume novca. Osnivač njegove agencije za nekretnine je Borislav Delić, šef Marovićevog obezbjeđenja.

U aprilu 2012. godine, dva vozila vrijednosti 150.000 eura su zapaljena ispred Mugoševe porodične kuće u Podgorici. Policija nikada nije otkrila motiv niti počinioce.

Marović je kasnije vratio imovinu na svoje ime.

U januaru 2012. godine, Marovićeva supruga je kupila 800 kvadratnih metara zemljišta uključujući i kuću od 200 kvadratnih metara u Budvi za 300.000 eura. Iste godine, Opština Budva je izdala građevinsku dozvolu za novu zgradu na zemljištu koja će biti dvostruke veličine.

U skladu sa ugovorom o naknadi za uređenje zemljišta, Đurđina Marović je platila paušalni iznos od preko 68.000 eura za komunalije. Prema dokumentima, dodatni troškovi izgradnje će iznositi još najmanje 300.000 eura. Marović nikada nije prijavo ovu dodatnu investiciju Komisiji za sprečavanje sukoba interesa.

Od 2014. godine Marovićeva supruga je penzionisana i ima mjesečnu penziju od 380 eura.

Kontroverzni poslovi

Marović i njegov sin bili su uključeni u dva vrlo kontroverzna poslovna aranžmana 2006. i 2007. godine.

U martu 2006. godine iz Opštine Budva su najavili da će španska kompanija izgraditi prvi vodeni park u regionu u blizini brda Topliš. Međutim, umjesto španaca kao investitor se pojavila firma Numerico Trading Limited sa Kipra, u vlasništvu Marovićevog sina Miloša i Dragana Bećirovića. Dragan je ubijen ispred svoje kuće u Budvi 2011. godine.

U sklopu aranžmana firma Numerico Trading je od opštinskih vlasti dobila u zakup 50.000 kvadratnih metara zemljišta na period od 20 godina. Aneksom ugovora opštinska vlast se takođe obavezala da će garantovati kredit od 1.6 miliona eura koji je ova firma podigla kod NLB Montenegro banke.

Isti projekat je finansirala još jedna banka – Prva banka, koju kontroliše porodica Premijera  Mila Đukanovića. Početkom 2007. godine, Prva banka je odobrila kredit od 2 miliona eura kompaniji Moninvest u vlasništvu Marovića.

Vodeni park nikada nije izgrađen, a Opština Budva je ostala sa dugom od 1,6 miliona eura. Nejasno je gdje je otišao novac. Tužilaštvo je otvorilo istragu u ovom slučaju, ali nije izvjesno kad će ona biti okončana. Brojne istrage protiv moćnika u Crnoj Gori godinama stoje u ladici tužilaštva‏.

Prva banka je finansirala još jedan Marovićev projekat sa kreditom od 5 miliona eura. U maju  2007. godine Marović je ušao u partnerstvo sa ruskim ulagačem za izgradnju ekskluzivnih nekretnina. Planirali su višespratni kompleks sa preko 90.000 kvadratnih metara stambenih i poslovnih jedinica vrijedan 200 miliona eura. Projekat je uključivo izgradnju četrdeset vila i dva hotela.

Međutim, plan je predviđao gradnju na predivnom poluotoku Zavala, jedinom od posljednjih netaknutih dijelova budvanske rivijere. Mjesec dana ranije javnosti je dan na uvid prostorni plan kojim je planirano da ovo područje ostane zelena površina. Nakon što je Marović ušao u projekat, Opština je promijenila plan s ciljem razvoja luksuznog turizma. Marovićev brat je tada obavljao dužnost sekretara opštinskog sekretarijata za investicije.

Uskoro je počela gradnja, ali ulagač nikada nije dobio potrebne dozvole. MANS je pokrenuo kampanju i lokacija je zatvorena u martu 2008. godine. Inspektori su zaključili da se radi o bespravnoj gradnji. U maju 2008. godine Marović se povukao iz ovog poslovnog aranžmana. U zamjenu mu je suvlasnik obećao isplatu u iznosu od 1 milion eura tokom pet godina.

Projekat Zavala je jedan od najkontroverznijih građevinskih projekata u Crnoj Gori.

Dok je držala milione na švajcarskom računu, porodica Marović je uzimala – a nije otplaćivala –dodatne kredite od Prve banke. Trenutno je njihov stan u Budvi pod hipotekom za dva kredita u ukupnom iznosu od 650.000 eura. Najnoviji kredit je podignut 2013. godine. Prethodno je Prva banka uzela dvije nekretnine od Marovićeve supruge zbog neplaćanja kredita i ponudila ih na prodaju.

Podaci o švajcarskom računu se odnose na 2006/2007. godinu i nije poznato da li je 3,8 miliona dolara ostalo na računu ili je novac podignut.

Miranda Patrucić – regionalni urednik istraživačke mreže OCCRP u  Sarajevu
Dejan Milovac – direktor Istraživačkog centra MANS-a