Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) i Vlada Crne Gore su prihvatili procjenu kompanije Terna za korišćenje morske zone za potrebe izgradnje podmorskog kabla koja je značajno nepovoljnija od tržišne vrijednosti zakupnine, svjesno se odričući ogromnog prihoda koji bi državni budžet mogao da ostvari po tom osnovu.
Kompanija Terna je zapedesetogodišnji zakup akvatorija i zemljišta u zoni morskog dobra ponudila 2,7 miliona eura, dok se u Izvještaju o tržišnoj procjeni zakupnine za izgradnju podmorskog kabla navodi da se ta vrijednost kreće od minimalno 5,5 miliona eura, pa do maksimalno čak 69 miliona eura, u zavisnosti od modela obračuna koji primjenjuju pojedine zemlje.
Dokument Izvještaj o procjeni, koji je napravljen u novembru prošle godine, naručilo je samo Morsko dobro. Tim dokumentom se navodi nekoliko svjetskih modela obračuna zakupa, od kojih španski donosi ubjedljivo najviše prihoda, a koji pored naknade za kopneni morski dio, obuhvata i naknadu po osnovu vrijednosti investicije.
Kada bi se primijenio španski model, naknada za kopneni dio zone morskog dobra godišnje bi bila 17,5 hiljada eura, za morski dio 330 eura, a po osnovu investicije (projektovane na 85 miliona eura ) nepunih 1,3 miliona eura, pa bi ukupni godišnji prihod bio blizu 1,4 miliona, a za 50 godina bi dostigao sumu od 68,9 miliona eura.
Projekat podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije u zoni morskog dobra obuhvata ukupnu površinu od 55.000 kvadratnih metara morskog dna, od čega 43.000 kvadrata za postavljanje podvodnog kabla i 12.000 kvadrata zapostavljanje elektroda. Pored morskog dijela, projekat obuhvata i površinu od dodatnih 1.463 metra kvadratna na kopnenom dijelu zone morskog dobra.
Izvještajem su predočene i dvije varijante američkog iskustva koja polazi od obračuna naknade po dužnim miljama, te bi prema prvoj, JPMD od izdavanja akvatorija za 50 godina prihodovalo 5,9 miliona eura, a u drugoj bi ostvarilo 8,4 miliona prihoda. Računica nije obuhvatila naknadu za zemljište kojom bi se ovaj prihod dodatno uvećao.
Ipak, vještak navodi da iznos zakupnine ne bi trebalo da bude uzrok za zaustavljanje projekta podmorskog kabla koji je predstavljen „od kapitalnog nacionalnog značaja“ i predlaže da naknada bude u rasponu od 5,5 miliona eura do 6,4 miliona za period od 50 godina, ali istovremeno sugeriše da treba razmotriti da se naknada utvrdi na kraći period, odnosno na rok od 25 godina.
Taj predlog se obrazlaže činjenicom da naknade za polaganje kablova značajno rastu, pa se u tom smislu navodi primjer u SAD, gdje su sredinom devedesetih godina prošlog vijeka ove cijene porasle za 50 odsto, a nakon 2000. za čak 800 odsto.
Pregovori oko usaglašavanja cijene zakupa zone morskog dobra između Terne i JPMD traju još od marta 2013. U martu 2014. godine na sjednici Upravnog odbora JPMD je usvojen Izvještaj o tržišnoj procjeni zakupnine, o čemu je informisano i resorno Ministarstvo održivog razvoja. Nakon toga, kompanija Terna je uradila svoju analizu vrijednosti zakupa, potencirajući „nacionalni značaj“ projekta.
U novom dopisu upućenom Ministarstvu održivog razvoja, direktor JPMD Rajko Barović se bukvalno odrekao Izvještaja koji je naručila njegova institucija i kojim se procjenjuje da bi budžet trebalo da prihoduje daleko veći iznos od onoga koji je nudila Terna.
U dopisu Barović navodi da „JPMB nije imalo određenje o javnom interesu cjelokupnog projekta i njegovoj vrijednosnoj kvantifikaciji“, uprkos tome da je i dalje nejasno koje koristi će građani imati od tog projekta i u kom iznosu.
Ipak, u kranjem slučaju Barović je u izvještaju imao procjenu vještaka da cijena zakupa treba da bude u rasponu od 5,5 do 6,4 miliona, čak i ako se radi o projektu od „kapitalnog nacionalnog značaja“ i morao je insistirati na uvažavanju i tog nalaza. Međutim, nakon ovakvog odgovora Barovića, Ministarstvo je dalo saglasnost javnom preduzeću da sklopi ugovor po uslovima i cijeni koju je predložila Terna.
Zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja na štetu budžeta Crne Gore, MANS je juče Vrhovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu proti vdirektora JP Morsko dobro Rajka Barovića, kao odgovornog lica i ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, kao odgovornog za sklapanje aranžmana sa italijanskom Ternom.
S obzirom da se radi o ugovoru o korišćenju zone morskog dobra na period od 50 godina, on mora da bude dostavljen Skupštini CG na odobrenje. Biće zanimljivo vidjeti da li će predstavnici najvišeg zakonodavnog doma potvrditi Vladinu odluku kojom će nesporno biti oštećen državni budžet.
Terna sve uradila da poveća profit
Kompanija Terna je umanjila plaćanja za 50 odsto koliko se u Italiji primjenjuje za projekte od javnog interesa, dok je iz uporedne prakse iskoristila primjer Albanije u kojoj se plaća simbolična naknada od jednog eura za investicije preko 10 miliona eura, i Grčke koja ne naplaćuje zakup za podmorske kablove koji ulaze u sastav nacionalne elektroprenosne mreže.
Očigledno je Terna, povodeći se samo profitnim interesom, obrazlažući izuzetno nisku cijenu zakupa morskog dobra namjerno izostavila pokazatelje koji bi umanjili profit koji će ostvariti po osnovu niže cijene zakupa.
Prema dokumentaciji u koju je imao uvid Istraživački centar MANS-a, prvobitna procjena Terne je bila još i niža i iznosila samo 1,3 miliona eura za zakup zemljišta na 50 godina.
Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije u sklopu projekta “Nulta tolerancija na korupciju”. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.
