Autor: Tamara Ćupać (Agencija Mina)
Podgorica, (MINA) – Više sudske instance su naklonjenije državi kad dođe do masovnih tužbi, dok to nije slučaj u prvostepenim sudovima u sporovima gdje je država tužena strana, ocijenili su sagovornici agencije MINA.
Istovremeno iz Vrhovnog suda kazali su da se radi o nepotkrijepljenim činjenično-pravnim konstatacijama.
Advokat Dalibor Tomović rekao je da se ne može reći da je pravilo da su sudije, gdje se kao tužena pojavljuje država, naklonjene državi.
“Generalno se ne može reći da je to pravilo u radu sudova, imajući u vidu da postoji više sudskih instanci kroz koje se provjerava sudska odluka, pa i ona u kojoj je tužena strana država”, rekao je Tomović agenciji MINA.
Tomović je, govoreći o predmetima u kojima postoji veliki broj tužbi sa visokim tužbenim zahtjevima protiv države (najčešće radni sporovi protiv državnih organa), čiji je ishod protiv države više nego osnovan, kazao da je postojala praksa da Vrhovni sud zauzme pravni stav koji je suprotan važećim zakonima, evropskim standardima.
On je dodao da time Vrhovni sud stvara pravnu nesigurnost i u konačnom neujednačenu sudsku praksu.
“Iako pravni stavovi nijesu izvor prava, sudovi ih primjenjuju, jer ukoliko ih ne primjene rizikuju da odluka budu ukinuta, a što utiče na ocjenjivanje takvog sudije”, pojasnio je Tomović.
On je kazao da je jedan od posljednjih pravnih stavova, koji se pokazao pogrešnim, jer ga sudovi, poslije više ukidnih odluka, u konačnom nijesu primijenili, bio da se odluke Skupštine o razrješenju članova regulatornih tijela ne mogu sudski preispitivati.
On je naveo da su to slučajevi razrješenja u savjetima Radio-televizije Crne Gore i Agencije za sprečavanje korupcije, Gorana Đurovića, Nikole Vukčevića i Vanje Ćalović Marković.
„Dodatno, nerijetko je i Ustavni sud, znao da presudi suprotno odlukama Vrhovnog suda koje su bile u korist države, što je sve u konačnom prolongiralo suđenje i kršilo razuman rok suđenja”, rekao je Tomović.
Advokatica Maja Živković kazala je da sud, u parničnim sporovima ne toliko visokoprofilnim, postupa jednako kao u drugim sporovima i dodala da nije primijetila naklonost državi.
Živković je ukazala na to da, kada se desi da neko sporno pitanje dobije na masovnosti i kad da se može očekivati značajnija šteta po državu, onda dolazi i do, kako je rekla, donošenja čudnih odluka.
“Odnosno zauzimanja pravnih stavova ili promjena postojećih koji su u korist države, a to se više dešava na višim instancama, rjeđe na prvostepenoj”, navela je Živković.
Ona je dodala da se primjećuje i to da se država štiti i donošenjem nekih zakonskih rješenja koja su, kako je rekla, u najmanjem problematična.
“Kao što je bila izmjena Zakona o parničnom postupku koji omogućava dosuđivanje troškova državi, koji se obračunavaju u skladu sa Advokatskom tarifom”, kazala je Živković agenciji MINA.
Iz Vrhovnog suda su kazali da se radi o nepotkrijepljenim činjenično-pravnim konstatacijama, a ne o dobronamjernoj i opravdanoj kritici rada suda, koja dovodi do poboljšanja u radu sudova.
„Naglašavamo da Vrhovni sud donosi odluke iz svoje nadležnosti, pa i pravne stavove ne praveći razliku da li su stranke u postupku fizička ili pravna lica, odnosno država“, rekli su iz Vrhovnog suda.
Oni su naveli da je Ustavom propisana nadležnost Vrhovnog suda da se stara o jedinstvenoj primjeni prava koja predstavlja temeljni princip vladavine prava.
„Međutim, razlike u tumačenjima prava u praksi sudova, same po sebi mogu biti suprotne principu pravne sigurnosti, kao jednom od osnovnih elemenata vladavine prava“, kazali su iz Vrhovnog suda agenciji MINA.
Oni su dodali da je Zakonom o sudovima stavljeno u nadležnosti Opštoj sjednici Vrhovnog suda da po službenoj dužnosti ili na zahtjev suda, utvrđuje načelne pravne stavove o spornim pravnim pitanjima koje nastaju u sudskoj praksi radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova.
Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kazao je da ne dijeli stav da su sudije u sporovima gdje je država tužena strana, naklonjene državi.
„U svojoj karijeri sam donio, ili učestvovao u donošenju više hiljada odluka, i uvijek su tužilac i tuženi, bez obzira ko se nalazio na jednoj, odnosno drugoj strani, imali jednak tretman“, rekao je Pešić agenciji MINA.
On je rekao da, kada su u pitanju sporovi pred Upravnim sudom, u njima je tuženi uvijek javno-pravni organ (državni organ, ministarstvo, Vlada, agencije, organ lokalne samouprave).
„Pa sama činjenica da je Upravni sud u posljednje dvije godine dosudio više od milion i po EUR sudskih troškova na teret tuženih, govori u prilog tvrdnji da nijedna stranka nije favorizovana pred sudom“, dodao je Pešić.
Upitan koliko je sudijama teško da budu nezavisni, u sporovima gdje se kao tužena pojavljuje Vlada ili Skupština, a posebno uzimajući u obzir sve češće javne kritike, Pešić je rekao da je činjenica da bi se ambijent u kojem rade sudije mogao okarakterisati kao veoma loš, „čak i nepodnošljiv“.
„Situaciju dodatno otežava što se sve češće mogu čuti kritike sudske grane vlasti i od javnih funkcionera koji pripadaju drugim dvijema granama vlasti i iste itekako utiču na percepciju javnosti o nezavisnosti i nepristrasnosti sudova“, rekao je Pešić.
On je kazao da javni funkcioneri ne bi smjeli da utiču na unutrašnji osjećaj sudija o njihovoj sposobnosti da donose odluke bez vanjskih uticaja.
„Iako održavanje nezavisnosti i nepristrasnosti u ovakvim situacijama zahtijeva visok nivo profesionalizma i integriteta, ali i neophodnu podršku normativnog okvira koji osigurava autonomiju sudskog sistema“, zaključio je Pešić.
Predsjednica Građanskog odjeljenja Osnovnog suda u Podgorici, Milena Brajović, rekla je sudije tog Odjeljenja postupaju u nemalom broju predmeta u kojima je tužena država Crna Gora.
“Princip selektivne pravde u ma kom obličju je nedopustiv, naročito ne na štetu pojedinca naspram države. Dakle, država u svim sporovima ima, i treba da ima, isti tretman kao i bilo koji drugi učesnik u postupku”, kazala je Brajović agenciji MINA.
Ona je rekla da, kroz eventualno neke pojedinačne slučajeve u kojima se stekao takav utisak javnog mnjenja, ne može se mjeriti i rad cjelokupnog pravosudja i izvoditi ad hoc zaključak o navodnom zaštitničkom odnosu pravosuđa prema državi kao stranci.
Brajović je poručila da činjenica, da je država poslodavac sudijama nije i ne može biti opravdanje da se na isti način ne postupa prema državi kao i prema bilo kojoj drugoj stranci u postupku.
“To što je država prisutna na strani tužene u velikom broju predmeta je upravo i pokazatelj da građani ipak suštinski vjeruju u pravosudje, čim zadovoljenje pravde traže pred sudovima, a s druge strane sudije su te koje svojom strukom-znanjem i nepristrasnošću dovode do ostvarenja iste”, navela je Brajović.
Ona je kazala da javni funkcioneri često kritikuju rad sudija, što je u zdravom društvu i korisno.
“Međutim u realnosti koju danas živi crnogorsko društvo sve što je paušalno i tendeciozno iznijeto na račun ma koga, u ovom slučaju na račun pravosuđa, samo će donijeti više štete nego koristi”, smatra Brajović.
Ona je dodala da miješanje jedne u rad druge grane vlasti nije korisno i samo ometa nosioce pravosudne funkcije u vršenju svoje dužnosti.
“A što konačno šteti interesima samih građana”, konstatovala je Brajović.
Tekst je urađen u okviru projekta nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora za transparentnije i odgovornije pravosuđe.
