Ministarstvo odbrane je stavilo na javnu raspravu identičan tekst izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka, kao onaj koji je Vlada nedavno povukla iz skupštinske procedure nakon kritika međunarodne zajednice i 25 crnogorskih nevladinih organizacija.
Podsjećamo Ministarstvo odbrane i Vladu da je pravo na pristup informacijama prepoznato kao fundamentalno ljudsko pravo, i pozivamo ih da povuku predložene izmjene Zakona kojima se to pravo neosnovano i neustavno ograničava.
Ovakvo postupanje potvrđuje da Vlada uporno sprovodi reforme unazad i uništava zakone koje je ranije radila u saradnji sa međunarodnom zajednicom.
Predloženim izmjenama je predviđeno uvođenje novog osnova za proglašavanje dokumenata tajnim, odnosno da podaci mogu biti sakriveni od javnosti zbog “ostvarivanja funkcije organa”.
Takvo ograničenje nije u skladu ni sa Ustavom a ni sa međunarodnim konvencijama, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (član 19, stav 3), Evropsku konvencije o ljudskim pravima (član 10, stav 2), kao i Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima (član 3).
Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja (član 51) i predviđa da to pravo može biti ograničeno ako je to u interesu: zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike.
Međunarodnim konvencijama je propisano da ograničenja pristupa informacijama moraju biti neophodna u demokratskom društvu i srazmjerna cilju zaštite i one daju precizan spisak izuzetaka u kojima pristup informacijama može biti zabranjen.
Dakle, niti Ustav, a ni međunarodni standardi ne predviđaju da informacije mogu biti proglašene tajnom zbog “ostvarivanja funkcije organa”.
Nema sumnje da je Vlada predložila izmjene ovog zakona kako bi sakrila korupciju, jer konkretne sudske presude pokazuju da su mnoge informacije do sada neosnovano proglašene državnim tajnama.
Nakon gubitka sudskih sporova, umjesto da objavi informacije, Vlada predlaže izmjene zakona kako bi omogućila da na informacije od javnog značaja bude udaren pečat državne tajne.
Takvo postupanje Vlade je u direktnoj suprotnosti i sa preporukama iz poslednjeg izvještaja Evropske komisije koja kritikuje izvršnu vlast zbog skrivanja informacije, jer na taj način ograničava mogućnost medija i NVO da kontrolišu rad državnih organa.
Ukoliko ima elementarne političke volje da sprovodi reforme, Vlada je obavezna da u proces izrade ovog zakona uključi evropske eksperte, i organizuje adekvatnu javnu raspravu, a ne da fingira debatu u toku ljetnje sezone, pokušavajući da građanima oduzme Ustavom zagarantovano pravo na pristup informacijama.
MANS
