Prijedlozi zakona o carinama i porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji se već nalaze u skupštinskoj proceduri, suprotni su Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore sa Evropskom Unijom i predstavljaju zapravo samo mehanizam za davanje državne pomoći van zakonskog okvira za čitav niz privatnih kompanija koje će graditi objekte u ugostiteljstvu, energetici i poljoprivredi.
Naime, predlozima pomenutih zakona, uvoz opreme i materijala od strane investitora, odnosno potpisnika ugovora o izvođenju radova sa investitorom, koji služe za izgradnju luksuznih ugostiteljskih objekata sa pet i više zvjezdica, zatim objekata za proizvodnju električne energije i prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi, oslobađa se naplate carina i PDV-a, u punom iznosu.
Vlada se ovim odriče značajnog dijela prihoda koji bi državna kasa ostvarila po ovom osnovu i istovremeno krši ne samo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom, već i Ustav Crne Gore, jer se narušava princip jednakosti koji nalaže jednako postupanje u istim pravnim situacijama.
Potpuno je neopravdano ugostiteljske objekte sa pet i više zvjezdica oslobađati plaćanja carina i PDV-a na uvoz opreme i materijala i na taj način ih dovoditi u privilegovan položaj u odnosu na ostale ugostiteljske objekte koji plaćaju ove dažbine.
Kada se imaju u vidu samo neki od značajnijih turističko ugostiteljskih projekata koji se najavljuju, poput „Porto Novog“ i „Luštica Bay“ u Herceg Novom, „Kraljičine Plaže“ u Miločeru ili recimo „Hiltona“ u Podgorici, više je nego jasno da će isključivu korist od ovih fiskalnih oslobođanja imati privatne kompanije na štetu državnog budžeta.
Pored toga, Vlada je planirala da od poreza na dodatu vrijednost i carina oslobodi i uvoz opreme i materijala za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije, poput vjetroelektrana ili malih hidrocentrala. To je posebno problematično kada se zna da je do kraja 2014. godine Vlada sa privatnim koncesionarima imala zaključene ugovore za izgradnju 41 male hidroelekrane na 21 vodotoku.
U tom smislu dovoljno je pomenuti „Bemax“ koji se dovodi u vezu sa Milanom Roćenom, „Hidroenergiju Montenegro“ u kojoj vlasništvo posjeduje Oleg Obradović, „Čelebić“ podgoričkog građevinskog tajkuna Tomislava Čelebića, ali od nedavno i „BB Solar“ premijerovog sina Blaža Đukanovića, te „Sinergy“ koja se povezuje sa premijerovim kumom Vukom Rajkovićem.
U predlozima Vladinih izmjena, takođe se predviđa oslobađanje naplate carina i PDV-a po osnovu uvoza opreme i materijala za prerađivačke kapacitete u poljoprivredi, ali je potpuno nejasno o kojim se prerađivačkim kapacitetima radi i u kojim granama poljoprivrede, što će svakako narušiti princip jednakosti poreskih obaveza poljoprivrednih proizvođača.
Istovremeno, Vlada se neopravdano odriče ovih prihoda i na “uvoz proizvoda koji se vrši na osnovu ugovora o kreditu, odnosno zajmu zaključenog između Crne Gore i međunarodne finansijske organizacije, odnosno druge države ili treće strane u kojem se Crna Gora pojavljuje kao garant, u dijelu koji se finansira dobijenim novčanim sredstvima, ako je tim ugovorom predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati poreske obaveze”.
Nejasno je o kakvim se proizvodima radi, a Vlada u obrazloženju to nije navela. Međutim, s obzirom na zaključeni kredit sa kineskom EXIM bankom za izgradnju dijela autoputa Bar-Boljare, odobreni kredit od Abu Dabi Fonda za projekte u poljoprivredi, te najavi kredita za gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, opravdana je sumnja da će uvoz proizvoda koji će se vršiti na osnovu ovih ugovora, biti oslobođen plaćanja poreskih obaveza, čime će budžet Crne Gore pretrpjeti ogromnu štetu.
Pored toga, poslanicima Skupštine Crne Gore uz ove prijedloge zakona nije ponuđena bilo kakva procjena o tome koliko će, makar na godišnjem nivou, državni budžet izgubiti prihoda po ovom osnovu, što bi trebalo da bude presudna informacija na osnovu koje bi poslanici trebalo da donesu odluku o ovom zakonu.
Očigledno da Vlada Crne Gore pronalazi nove modele da na teret građana finansira posrnule privatne biznise i one koji su povezani sa najistaknutijim predstavnicima političke vlasti u zemlji, pri tome beskrupulozno gazeći po Ustavu Crne Gore, ali i obavezama iz procesa pridruživanja Evropskoj Uniji, zbog čega MANS poziva poslanike da ne podrže Vladina kontroverzna i nezakonita rješenja.
I izgradnja Drugog bloka bez prihoda za budžet
Predložene zakonske izmjene omogućiće da se u državnu kasu ne slije ni euro od naplate poreza na dodatu vrijednost i carina na uvoz opreme i materijala za eventualnu izgradnju Drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.
Kada se ima u vidu da će upravo oprema i materijal koji se za potrebe izgradnje termolektrane moraju uvesti, činiti većinu investicije za Drugi blok, za koju se procjenjuje da će koštati najmanje 300 miliona eura i to bez bez kamata, više je nego jasno da se štete po državni budžet u konkrentom slučaju mjere milionima eura.
Takođe, veoma je indikativno da se zakonske izmjene predlažu u vrijeme intenzivnih pregovora Vlade sa italijanskim partnerom A2A o novom menadžerskom ugovoru sa Italijanima u Elektroprivredi Crne Gore.
Iako su pojedini zvaničnici Vlade proteklih dana izjavljivali da su spremni da sami krenu u gradnju Drugog bloka i raskinu ugovor sa A2A, to je teško očekivati kada se zna da bi raskid ugovora podrazumijevao da Vlada isplati Italijanima kompletan paket akcija koji imaju u državnoj energetskoj kompaniji, što je nekoliko stotina miliona eura.
U tom smislu bi se predložene zakonske izmjene mogle tumačiti kao priprema terena za uvođenje trećeg partnera koji bi gradio Drugi blok, a po modelu već dogovorenog projekta za izgradnju dionice autoputa Bar-Boljare.
MANS
