Za samo četiri dana, preko 30.000 građana je potpisalo inicijative Ustavnom sudu kojim se traži poništenje Zakona o taksama, kao i Odluke i Metodologije obračuna električne energije.
Ni jedna građanska inicijativa u Crnoj Gori nije za tako kratko vrijeme dobila tako veliku podršku građana što pokazuje da je došlo drugo vrijeme i otpor neće stati, jer većina nije spremna da plaća dugove i troškove korupcije malobrojne elite.
Od neustavnih zakona i propisa građane nisu zaštitile institucije sistema, već su direktno odgovorne za neustavno nametanje dodatnih izdataka domaćinstvima.
Prvo, Vlada je predložila Zakon o taksama, a Skupština ga verifikovala kroz svoju glasačku mašineriju. Drugo, Agencija za energetiku je donijela odluku o cijenama, Skupština je kontrolisala njen rad, ali nije dovela u pitanje osnovnu stvar – način obračuna cijena električne energije.
I u jednom i u drugom slučaju, institucije su građane obavezale da plaćaju nešto što nisu potrošili. Prvo, dobro je poznato da je zakon „euro po euro“ donešen isključivo da bi se pokrili dugovi KAP-a koji su, zahvaljujući odluci Vlade, plaćeni iz budžeta. To znači, da se novim zakonom od građana traži da plate dugove KAP-a. Pošto je to samo prvi dio dugova koji će stići na naplatu, izvjesno je da Vlada namjerava da nastavi sa prebacivanjem plaćanja dugova KAP-a na građane.
Drugo, petinu računa za struju čine takozvani gubici, a Elektroprivreda nam naplaćuje i troškove za investicije. Tako građani plaćaju proizvod koji im nikada nije isporučen, odnosno kilovate koje je neko drugi potrošio ili koji su izgubljeni jer nema ozbiljnijih ulaganja u infrastrukturu. Istovremeno, Elektroprivreda drži svoj novac u Prvoj banci, a uzima kredite od drugih banaka, a od građana se traži da plate cijenu ulaganja u infrastrukturu, što je bila obaveza novog vlasnika iz ugovora o privatizaciji.
Sve ovo dobro znaju članovi Skupštine i Vlade i Regulatorne agencije za energetiku, koji kriju i mnoge druge podatke o poslovanju i KAP-a i EPCG, a ipak su odlučili da građani plate dugove i troškove korupcije.
To potvrđuje da su Vlada i Skupština i druge institucije sistema zarobljene privatnim interesima, a cijenu toga plaćaju građani. Zato učešće u radu takvih institucija predstavlja saučesništvo u donošenju odluka koje nanose štetu građanima, jer se time stvara privid demokratije i daje pokriće za korupciju.
Sada Ustavni sud, kao poslednja istanca pravde, mora hitno pokazati da li je potpuno zarobljen. Više od 30.000 potpisa građana nameće ogromnu moralnu obavezu svakom sudiji Ustavnog suda da odmah razmotri inicijative i donese odluku.
Iz svih gradova nam pristižu potpisi građana i u utorak će ih Ustavnom sudu simbolično predati članovi Građanskog fronta.
Vanja Ćalović
Izvršni direktor MANS-a
