Na dnevnom redu sjednice crnogorskog parlamenta, koja počinje danas, nalazi se čak 46 zakonskih predloga i nekoliko veoma značajnih ugovora, a nova većina u Skupštini Crne Gore, za koju se u javnosti ocjenjuje da je plod političke korupcije, očigledno pokušava da ih „progura na mala vrata“, uprkos tome što ne postoji dovoljno vremena za kvalitetnu raspravu o predloženim rješenjima.
Takođe, činjenica da za manje od pola godine treba da budu održani redovni parlamentarni izbori pokazuje da nije pravi politički trenutak za usvajanje niza zakona, od kojih mnogi sadrže veoma sporna rješenja i mogu imati ogroman negativan uticaj na različite grupe crnogorskih građana.
Jedan od kontroverznijih zakona o kojima poslanici treba da se izjasne je Zakon o stečaju, koji je obiluje spornih rješenja koja otvaraju put da se imovina, naročito vrijednih preduzeća, proda znatno ispod njene tržišne vrijednosti, a zakon proširuje i ovlašćenja stečajnih upravnika, poput toga da bez saglasnosti stečajnog sudije mogu da uzimaju kredite i nabavljaju opremu veće vrijednosti, ili da više nijesu obavezni da pripremaju sve potrebne finansijske izvještaje kompanije u stečaju.
Takva situacija je posebno neprihvatljiva kada se ima u vidu da su upravo stečajni upravnici u protekle dvije decenije uništili na desetine vrijednih preduzeća i grubo zloupotrebljavali ovlašćenja, u kom smislu se treba samo podsjetiti slučaja Kombinata aluminijuma Podgorica ili ulcinjske Solane, pa bi bilo opravdano da se njihova ovlašćenja ograniče, a ne prošire.
A koliko se radi o problematičnim zakonskom predlogu najbolje pokazuje to što predviđa da se stečajni postupci pokrenuti po ranijem zakonu okončaju po odredbama novog zakona, čime se krši jedno od osnovnih pravnih načela zabrane retroaktivne primjene zakona i direktno se krši Ustav Crne Gore.
Na dnevnom redu sjednice parlamenta nalazi se i set zakona iz pravosuđa od kojih je posebno značajan onaj o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, a sudeći prema predloženim rješenjima Ministarstvo pravde nije iskoristilo najbolje primjere iz uporedne prakse, te je izostalo potpunije i cjelovitije propisivanje odgovornosti pravnih subjekata za izvršena kriminalna djela.
Pored toga, poslanici treba da se izjasne o predlozima zakona o porezu na dobit pravnih lica, o slobodnim zonama, izmjenama zakona o radu, setu zakona iz oblasti zaštite životne sredine, ali i predlogu zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, što sve dovoljno govori o značaju niza zakonskih predloga o kojima će, po svemu sudeći, konačnu riječ dati nova i osporavana parlamentarna većina, predvođenja Demokratskom partijom socijalista i Pozitivnom Crnom Gorom.
Parlament treba da odobri i ugovore o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koje je Vlada zaključila sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni i Novatek, uprkos tome što još nije usvojena strateška procjena uticaja na životnu sredinu koja bi pokazala stvarne razmjere uticaja na životnu sredinu, te što još ne postoje nikakve ekonomske studije o mogućim koristima od projekta.
Pred poslanicima je i odluka o još jednom projektu na crnogorskom primorju – ugovoru o korišćenju morskog dobra za izgradnju podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije. Vlada je sa kompanijom Terna, koja gradi podmorski kabal, zaključila štetan ugovor o korišćenju zone morskog dobra svjesno se odričući najmanje nekoliko miliona eura u korist inostranog partnera, a na štetu državnog budžeta.
Poslanici treba da raspravljaju i o Prostornom planu posebne namjene za područje Durmitora, odluci o obrazovanju privremenog parlamentarnog odbora za nadzor nad istragama slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara i medijskih kuća, te nizu izvještaja o radu državnih agencija i institucija.
Ovo je samo dio pobrojanih zakonskih rješenja o kojima Parlament treba da odlučuje u atmosferi dubokog nepovjerenja među političkim akterima kada je njihova pažnja fokusirana isključivo na čisto politička pitanja i gdje će biti izuzetno teško otvoriti prostor za kvalitetnu diskusiju.
Smatramo da nije slučajno izabran ovaj politički momenat da se na dnevni red Skupštine stavi ovoliki broj važnih zakona kojima će se bitno uticati na prava građana, ali koji će prije svega otvoriti vrata za nove benefite takozvanim „strateškim“ partnerima Vlade, na štetu javnog interesa.
Nova većina, za koju postoji sumnja da je nastala političkom korupcijom, već je pokazala koliko njeno djelovanje može biti štetno po javni interes kada su glasovima DPS-a i njenih satelita i vladajuće koalicije i dijela opozicije izglasani ugovori za Mamulu i Kraljičinu plažu kojima se ove vrijedne lokacije praktično poklanjaju investitorima. Nema ni najmanje sumnje da će DPS nastaviti da, podržan glasovima svojih političkih poslušnika, vrši poharu državnih resursa na najbezočniji mogući način. Usvajanje zakona koji su trenutno u Skupštini će im omogućiti da tu poharu i zvanično legalizuju.
MANS
