Pet lidera parlamentarnih partija podnijelo je Predlog za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama koja ograničava pravo pristupa javnim podacima u većoj mjeri nego što to predviđa Ustav Crne Gore, na poziv MANS-a. Predlog su podnijeli Aleksa Bečić, Ranko Krivokapić, Miodrag Lekić, Dritan Abazović i Srđan Milić.
Pet poslanika je time automatski pokrenulo postupak za ocjenu ustavnosti, čime je odlučivanje Ustavnog suda u ovom predmetu ubrzano. Brzo odlučivanje Ustavnog suda je od suštinske važnosti kako bi se spriječilo da crnogorske institucije, suprotno Ustavu, od javnosti sakrivaju razne informacije, uključujući one koje mogu ukazati na korupciju i druga kršenja zakona od strane raznih javnih funkcionera. Sa druge strane, u slučajevima kada inicijative Ustavnom sudu podnose građani i nevladine organizacije procedura traje duže i ima više koraka.
Naime, u članu 51 Ustava garantuje se da svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja i da se to pravo može ograničiti samo ako je to u interesu zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatnosti, vođenja krivičnog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske politike. Suprotno tim odredbama Ustava, izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uvedena je mogućnost ograničenja pristupa podacima koje zavisi od slobodne volje vlasti da li će neki dokument označiti tajnom.
Izmjene ovog zakona omogućavaju da Ustavno pravo pristupa informacijama proizvoljno može ograničiti bilo koji državni organ i to u bilo kojoj oblasti, a ne samo u onima koje su propisane Ustavom kao moguća ograničenja. Na taj način, izmijenjeni zakon nesporno šire ograničava pristup informacijama od Ustava, čime se krši najviši pravni akt ali i brojne međunarodne Konvencije koje uređuju ovu oblast a koje je Crna Gora u obavezi da sprovodi.
Ovakve izmjene, usvojene na predlog poslanika DPS-a, podrazumijevaju da pristup bilo kojoj informaciji koju organ vlasti odluči da označi kao tajnu više neće biti moguće ostvariti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Istovremeno, onemogućava se sudska kontrola u svakom slučaju kada bi se organ vlasti proizvoljno i to bez ikakvog obrazloženja pozvao na tajnost podataka. Na taj način se ostavlja ogromna mogućnost ograničenja pristupa informacijama radi prikrivanja zloupotrebe, korupcije i drugih krivičnih djela. Ovo je posebno problematično ako imamo u vidu da organi vlasti već imaju tradiciju kršenja zakona u ovom dijelu, što potvrđuju na stotine sudskih presuda.
Zbog svega navedenog zahtijevamo od Ustavnog suda da hitno reaguje, razmotri podnijeti Predlog za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama i da stavi van snage ovakvo zakonsko rješenje koje ide na ruku samo korumpiranim funkcionerima koji žele da sakriju svoj nezakonit rad.
MANS
