Najave poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) o izmjenama Zakona o biračkom spisku, u cilju usklađivanja tog zakona sa preporukama OEBS-a, predstavljaju tendenciozan pokušaj da se preporuke OEBS-a zloupotrijebe i pogrešno protumače u cilju onemogućavanja kontrole biračkog spiska.
Po viđenju DPS-a i njihovih eksponenata iz institucija, iz Zakona o biračkom spisku treba izbrisati pravo koje imaju političke partije i nevladine organizacije koje kontrolišu izbore, da od MUP-a dobiju birački spisak na CD-u i podatke koji utiču na ažurnost biračkog spiska. Umjesto toga, po DPS-ovom slobodnom tumačenju preporuka OEBS-a, ovi subjekti bi imali pravo samo da vrše uvid u elektronsku verziju biračkog spiska, koju je dizajnirao MUP i koja se nalazi u njegovom posjedu.
Podsjećanja radi, MUP je početkom 2015. godine napravio novi birački spisak, ali i softversko rješenje za njegovu kontrolu od strane partija i NVO. Ova aplikacija, međutim, ima veliki broj nedostataka, na šta je MANS ukazivao od samog početka. Aplikacija za pregled biračkog spiska sadrži samo dokumentaciju koja se odnosi na promjene kod birača koje su nastale od sredine januara 2015. godine, dok dokumentacija za birače koji su pravo glasa stekli prije tog datuma ne postoji, a takvih je birača najviše. Takođe, u velikom broju slučajeva, dokumentacija koja postoji za nove birače nije adekvatna jer se na osnovu nje ne može sa sigurnošću utvrditi osnov sticanja biračkog prava. Tako na primjer, za znatan broj novih birača, umjesto dokumenta koji bi pokazao osnov sticanja prava glasa stoje rješenja o određivanju biračkih mjesta, odnosno rješenja o raspisivanju izbora. Ovo je samo dio primjera koji ukazuju na to da postojeća aplikacija MUP-a ne omogućava adekvatnu kontrolu biračkog spiska, ukoliko ne postoje i drugi izvori podataka, kao što su birački spiskovi na CD-u i dodatna prateća dokumentacija vezana za svakog birača, što je DPS-u veoma dobro poznato.
Prema tome, ako bi se usvojio predlog DPS-a, ovo bi u praksi značilo da svi koji žele da kontrolišu birački spisak i rad MUP-a u ovoj oblasti, to bi mogli da čine samo površno i djelimično, na osnovu aplikacije samog MUP-a i na način na koji odredi MUP. Dalje, ovo bi značilo da svi koji kontrolišu birački spisak moraju u potpunosti vjerovati podacima koje im servira MUP, bez mogućnosti da utvrde njihovu vjerodostojnost, iako je višegodišnja praksa pokazala da je upravo MUP najodgovorniji za ogromne nezakonitosti u biračkom spisku.
U ranijim izbornim ciklusima MANS je otkrio ogroman broj nepravilnosti u biračkom spisku, koje se odnose na nezakonito davanje prava glasa, duple birače, ali i birače kojima je promijenjeno biračko mjesto kako bi se demotivisali da izađu na izbore. Dio otkrivenih nepravilnosti u kasnijem postupku je potvrđen od strane MUP-a, koji je bio primoran da neke nezakonite birače ukloni iz biračkog spiska, ali ovaj registar i dalje obiluje brojnim nepravilnostima. Ipak, i pored potvrde da su birači na nezakonit način upisivani u birački spiska, niko od predstavnika MUP-a nije snosio bilo kakve posljedice, uprkos brojnim krivičnim prijavama koje je MANS protiv njih podnio. Imajući to u vidu, davanje mogućnosti MUP-u da samovoljno određuje stepen kontrole biračkog spiska od strane političkih partija i nevladinih organizacija, otvarilo bi nove mogućnosti manipulacije biračkim spiskom, što je i bio jedan od ključnih uzroka za nepovjerenje u cjelokupan izborni proces.
Sa druge strane, ukoliko bi se preporuke OEBS-a ispunile na način kako to predlaže DPS sa svojim eksponentima, ne bi bilo moguće porediti prethodne biračke spiskove sa postojećim, odnosno utvrditi koji su fantomi vraćeni u birački spisak, kome je nezakonito dodijeljeno biračko pravo, ko je namjerno preseljen na drugo biračko mjesto kako ne bi mogao da glasa i brojne druge nepravilnosti koje u kontinuitetu opterećuju crnogorski izborni proces.
Nesporno je da preporuke OEBS-a koje se odnose na zaštitu ličnih podataka u vezi sa kontrolom biračkog spiska treba sprovesti. Međutim, umjesto tendencioznih pokušaja DPS-a da zloupotrijebi te preporuke i ograniči kontrolu biračkog spiska, potrebno je napraviti rješenje koje bi omogućilo adekvatnu zaštitu ličnih podataka crnogorskih građana, ali koje u isto vrijeme ne bi sužavalo mogućnost kontrole. Zbog toga, pozivamo DPS da se okane metoda iz afere „Snimak“ u okviru koje smo od njih i zvanično dobili potvrdu da manipulišu biračkim spiskom u cilju ostvarivanja boljeg izbornog rezultata, već da svoju energiju usmjere na pronalaženje boljeg zakonskog rješenja, koje će omogućiti bolju kontrolu biračkog spiska i povećanje stepena povjerenja građana u izborni proces.
MANS
